Kuća Sabov-Dejanović
Kuća Sabov-Dejanović | |
---|---|
![]() | |
Opšte informacije | |
Mesto | Sremski Karlovci |
Opština | Sremski Karlovci |
Vreme nastanka | 1790. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture |
Nadležna ustanova za zaštitu | Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/46/Ku%C4%87a_Sabov-Dejanovi%C4%87_8265_02.jpg/220px-Ku%C4%87a_Sabov-Dejanovi%C4%87_8265_02.jpg)
Kuća Sabov-Dejanović je najznačajniji predstavnik stambene arhitekture građevina u starom jezgru Sremskih Karlovaca, kao Prostorne kulturno-istorijske celine izuzetnog značaja za Srbiju.
Kuća Dimitrija Anastasijevića Sabova smeštena u središnjem delu Sremskih Karlovaca, u današnjoj ulici Mitropolita Stratimirovića broj 18. Sabov, kao bogati karloovački trgovac i jedan od osnivača Karlovačke gimnazije, sagradio je za sebe i svoju porodicu ovaj objekat 1790. godine. Kuća je 1949. godine stavljena pod zaštitu[1].
Kuća je nešto udaljenija od Trga Branka Radičevića kao središta naselja, ali je smeštana na važnoj trgovačkoj ulici, u blizini tzv. „Donje crkve“. Zgrada ima podrum, prizemlje i sprat. Prizemlje je bilo namenjeno poslovanju, dok se na spratu živelo.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/90/Ku%C4%87a_Sabov-Dejanovi%C4%87_8265_04.jpg/220px-Ku%C4%87a_Sabov-Dejanovi%C4%87_8265_04.jpg)
Ulična fasada je bogato ukrašena sa rokajnom dekoracijom, sa središnjim portalom. Pažnju privlače četiri prizemna prozora, koji imaju bogato dekorisane rešetke od kovanog gvožđa u stilu rokokoa, a na svakoj od njih izvedeni su i inicijali vlasnika kuće „D. A“. Izrazita dekorativnost ove zgrade, a posebno prizemne zone fasade sa rokajnim kovinama, jedinstvena je na objektima građanske arhitekture 18. veka u Vojvodini[2].
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Mesto koje volim[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 11. 08. 2014. g. Pristupljeno 20. 07. 2014. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
- ^ Kuća Sabov-Dejanović: Sremski Karlovci: Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture