Laplandski rezervat biosfere

Koordinate: 67° 49′ 00″ N 32° 28′ 10″ E / 67.81667° S; 32.46944° I / 67.81667; 32.46944
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Laplandski rezervat biosfere
Лапла́ндский биосфе́рный запове́дник
Položaj rezervata na mapi Murmanske oblasti
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Laplandski rezervat biosfere Лапла́ндский биосфе́рный запове́дник
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Laplandski rezervat biosfere Лапла́ндский биосфе́рный запове́дник
MjestoRusija Murmanska oblast, Rusija
Najbliži gradMončegorsk
Koordinate67° 49′ 00″ N 32° 28′ 10″ E / 67.81667° S; 32.46944° I / 67.81667; 32.46944
Površina278.435 ha
Osnovano17. januar 1930.
Upravljačko tijeloMinistarstvo za prirodne resurse i ekologiju RF

Laplandski državni strogi rezervat biosfere(rus. Лапла́ндский госуда́рственный приро́дный биосфе́рный запове́дник) zaštićeno je prirodno područje sa statusom strogog rezervata prirode (IUCN kategorija Ia) na krajnjem severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Rezervat se nalazi u centralnom delu Murmanske oblasti, unutar arktičkog polarnog kruga, na oko 120 kilometara južnije od grada Murmanska.

Osnovan je 17. januara 1930. i jedno je od najstarijih zaštićenih područja tog tipa na tlu Rusije. Od 1985. nalazi se na Uneskovoj listi rezervata biosfere. Obuhvata područje površine 278.435 hektara, od čega 8.574 hektara otpada na unutrašnje vode. Rezervat se nalazi u vegetacijskoj zoni planinske tundre i severne tajge.

Osnovne karakteristike[uredi | uredi izvor]

Detalj iz rezervata

Laplandski rezervat biosfere nalazi se u centralnom delu Murmanske oblasti, i leži uz zapadne obale jezera Imandre i na planinama Mončetundre i Čunatundre. Teritorijom rezervata prolazi razvođe između slivova Belog i Barencovog mora. Područje karakteriše uglavnom planinski reljef isprescan brojnim jezerskim depresijama ledničkog porekla, i gustom rečnom mrežom.

U vegetacijskom pogledu na teritoriji rezervata izdvajaju se sledeći landšafti:

  • šume čine 55% (uglavnom severna tajga)
  • tundra 30%
  • močvarna područja 8,4%
  • kamenite goleti čine oko 6%
  • reke, jezera i potoci čine oko 3%.

Područje Laplandskog rezervata nalazi se u zonu supolarne klime (po Kepenovoj klasifikaciji klimata tip Dfc) koju karakterišu oštre, duge i hladne zime i prohladna leta.

Laplandski rezervat je specifičan po svojim netaknutim devičanskim šumama čija starost se procenjuje na 3 do 10 hiljada godina. Pojedinačna tabla u rezervatu su starosti između 400 i 600 godina, njihova visina dostiže do 15 metara, prečnih do 70 cm. Na području rezervata registrovano je postojanje oko 603 vrste vaskularnih biljaka (Tracheophyta), 370 vrsta mahovina, 575 vrsta lišajeva i 273 vrste pečuraka.

Na području rezervata obitava i 31 vrsta sisara, 198 vrsta ptica i brojne vrste riba.

Pristup[uredi | uredi izvor]

Kako Laplandski rezervat ima status strogog rezervata biosfere pristup rezervatu omogućen je samo uz specijalne dozvole, isključivo u naučno-istraživačke svrhe. Svaka komercijalna i privredna ljudska aktivnost je strogo zabranjena.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]