Lovćen

Koordinate: 42° 24′ 00″ S; 18° 49′ 00″ I / 42.4° S; 18.816667° I / 42.4; 18.816667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lovćen
Štirovnik, najviši vrh Lovćena, viđen sa Jezerskog vrha
Geografske karakteristike
Najviša tačkaŠtirovnik
Ndm. visina1.749 m
Koordinate42° 24′ 00″ S; 18° 49′ 00″ I / 42.4° S; 18.816667° I / 42.4; 18.816667
Geografija
Lovćen na karti Crne Gore
Lovćen
Lovćen
Države Crna Gora

Lovćen je planina u Crnoj Gori. Ona se nalazi u jugozapadnom delu zemlje i proteže se do obala Jadranskog mora. Dva najveća vrha planine su Štirovnik (1.749 m) i Jezerski vrh (1.657 m). Na Lovćenu, na Jezerskom vrhu se nalazi Njegošev mauzolej. Na planini se nalazi i nacionalni park Lovćen.[1] Na Lovćenu živi 1.158 vrsta biljaka od kojih su 4 endemske vrste.

Kontroverze oko mauzoleja[uredi | uredi izvor]

Najmonumentalniji spomenik nacionalnog parka Lovćen je Njegošev mauzolej, podignut na Jezerskom vrhu, mestu koje je ovaj istaknuti pesnik i mislilac još za života izabrao za večni počinak.

Njegoš je još za života sagradio na Jezerskom vrhu kapelicu u kojoj je docnije i sahranjen. Po austrijskoj okupaciji Crne Gore u vreme Prvog svetskog rata, ova je crkva srušena (i Njegoševo telo preneto u Cetinjski manastir) da bi ponovo bila obnovljena u vreme kralja Aleksandra, dvadesetih godina prošlog veka. Tadašnja komunistička vlast u Crnoj Gori je 1970. godine počela pripreme za njeno rušenje i izgradnju mauzoleja koji je u stilu bečke secesije zamislio vajar Ivan Meštrović. Meštrović, mada svetski poznat, nikada nije bio na Lovćenu.

Jugoslovenska javnost se uzbunila i masovno protestovala protiv kršenja Njegoševe poslednje volje i rušenja skromne zadužbine u korist monumentalne građevine kakvu Njegoš nikada ne bi želeo.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rovinski, Pavel Apolonovič (1999). Zapisi o Crnoj Gori. Podgorica. str. 110—115. ISBN 8649501125.