Mazamora (desert)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mazamora
Bela Mazamora
Drugo imeMazamorra
Vrsta jelaposlastica
Regije ili država Peru
Deo nacionalne kuhinjeRegioni Perua
Glavni sastojcijabuke, karanfilića, cimeta, dunja, limun, suve kajsije, suve šljive, šećer
  Mediji: Mazamora

Mazamora ili testo Mavrara (esp. mazamorra), popularna je poslastica Latinske Amerike.[1] Iako pravo poreklo ove poslastice nije poznato, smatra se da potiče iz različitih kulinarskih tradicija Pretkolumbovske ere kao i u regionima u kojima se danas konzumira. Naziv Mazamora potiče od Španaca.[2][3]


Mazamora iz Perua[uredi | uredi izvor]

Najpoznatija i najviše konzumirana mazamora u Peruu je mazamora morada, napravljena od kuvanog ljubičastog kukuruza i začinjena lokalnim začinima. Ovo jelo ima afro-peruansko poreklo. To je tradicionalno jelo koje se pominje u mnogim kreolskim pesmama, zbog čega se smatr da se ovaj desert u Peruu priprema dugi niz godina. Mzamora je jedna od najpopularnijih poslastica, zajedno sa pudingom od pirinča, pikaronima i „suspiro de limena o suspiro limeno” (Limenijin uzdah ili uzdah Limenija).[4] U ovoj regiji postoje različite vrste priprema ove bogate poslestice. U nekim delima Perua se može dodati karanfilčić dok u nekim delovima cimet. Pre nekoliko godina počela je priprema Mazamore fermentovanim krompirima.[5]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Reč „mazamorra“ bila je, u kolonijalno doba, naziv za hranu „marginalizovanih ljudi“, onih koji su bili osuđeni na siromaštvo.[6] Španci nisu cenili ovo jelo, već su ga označili pogrdnim terminom „mazamora“, uprkos tome što se to ime zadržalo i koristi se i dan danas.[7]

Poreklo[uredi | uredi izvor]

Poreklo mazamorese prvi put javlja iz pretkolumbovskog doba, kada su drevni starosedeoci pripremali neku vrstu žute kaše od kukuruza. Tek dolaskom Španaca ovo domaće jelo postalo je desert koji se i dan danas konzumira kao takav. Prerađivanjem recepta dodati su novi sastojci poput karanfilića, cimeta, dunja, jabuka, limun, suve kajsije, suve šljive, šećer ... Kulturna mešavina između Španaca i starosedelaca Perua, kasnije je dovelo do rođenja poslastice zvane Mazamora Morada, mešavine ljubičastog kukuruza i brašna od slatkog krompira sa suvim voćem poput suvih šljiva, suvih kajsija, dunja i jabuka.

Korišćenje[uredi | uredi izvor]

Mazamora morada jedna je od najtipičnijih poslastica peruanske kulinarske kulture. Ova poslastica se posebno priprema u oktobru mesecu tokom proslave verske slave „Señor de los milagros“ (Gospodar čuda). Konzumiranje Mazamore morade vrlo je raširena, posebno u Limi, na ulici postoji mnogo prodajnih mesta koje prodaju Mazamoru, kao i druge tradicionalne peruanske poslastice poput pudinga od pirinča. Iako je konkurencija jako velika tokom letnjih dana, lokalni meštani preprodaju svoje zalihe jako brzo zbog popularnosti ovog proizvoda.[8]

Priprema[uredi | uredi izvor]

Mazamora Morada.

Sastojci:

  • 1 kg suvog ljubičastog kukuruza
  • 1/2 ananasa (uključujući i koru)
  • 1 dunja (nije obavezno)
  • 2 do 3 štapića cimeta
  • 1 kašičica celog karanfilića
  • 1 jabuka
  • 1 šolja suvog voća (šljive, kajsije i / ili višnje)
  • 1 šolja šećera
  • 3 kašike kukuruznog skroba
  • Sok od svežeg limuna

Priprema:

  • Postoji nekoliko priprema za ovaj desert.[9]
  • Stavite suvo voće u posudu otpornu na toplotu i prelijte ključalom vodom. Ostaviti da se ohladi.
  • Dodajte ljubičasti kukuruz u veliku posudu i prelijte sa 10 šolja vode.
  • Isecite ananas na sitne komade i ostavite ih sa strane. Dodajte koru ananasa u lonac sa kukuruzom.
  • Isecite dunju (ili umesto dunje stavite zelenu javuku) i dodajte u posudu, zajedno sa štapićem cimeta i karanfilićem.
  • Prokuvajte smesu oko 30 minuta dok tečnost ne postane duboko ljubičasta i dunja ne postane vrlo mekana.
  • Iscedite tečnost u čistu posudu a kukuruz, dunju, štapiće cimeta, karanfilić i koru ananasa možete baciti.
  • Odvojite 1/2 šolje tečnosti u malu posudu. Umešajte kukuruzni skrob dok se potpuno ne pomeša i ostavite na stranu.
  • U tečnost dodajte šećer, komade ananasa i prstohvat soli. Oljuštite jabuke, narendajte ih i dodajte smesi.
  • Smesu prokuvajte još oko 20 minuta uz povremeno mešanje dok jabuka ne omekša.
  • Dodajte smesu kukuruznog škroba u smešu koje se kuva i nastavite da kuvate uz neprestano mešanje još oko 5 minuta ili dok smesa ne zgusne.
  • Sklonite sa vatre i dodajte sok od limuna. Služite rashlađeno ili na sobnoj temperaturi posuto cimetom.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Mazamorra Morada, un délicieux dessert péruvien”. capsao.com (na jeziku: francuski). Pristupljeno 9. 4. 2021. 
  2. ^ Delights, Peru (27. 7. 2012). „Mazamorra Morada – The Sweet Taste Of Independence”. PERU DELIGHTS. 
  3. ^ „La Paz se suma con un festival gastronómico a la fiesta nacional de Perú”. www.efe.com (na jeziku: španski). Pristupljeno 9. 4. 2021. 
  4. ^ „Gastronomía peruana se degustará en Guayaquil”. El Universo (na jeziku: španski). 21. 7. 2018. Pristupljeno 9. 4. 2021. 
  5. ^ PERÚ, NOTICIAS EL COMERCIO (22. 3. 2017). „Franceses se vuelven amantes del pisco y del fútbol nacional | REDES-SOCIALES”. El Comercio Perú (na jeziku: španski). Pristupljeno 9. 4. 2021. 
  6. ^ „DESET NAJLEPŠIH PERUANSKIH POSLASTICA”. Krstarenje 4 U. 16. 7. 2018. Arhivirano iz originala 03. 10. 2022. g. Pristupljeno 9. 4. 2021. 
  7. ^ Voyages, Comptoir des. „Top 7 des desserts du Pérou - Blog voyage Pérou”. Comptoir des voyages (na jeziku: francuski). Pristupljeno 9. 4. 2021. 
  8. ^ Tours, Lima Bici. „La gastronomie péruvienne par Lima Bici Tours.”. limabicitours.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 9. 4. 2021. [mrtva veza]
  9. ^ „Mazamorra antioqueña”. www.peko-peko.fr (na jeziku: francuski). 9. 9. 2019. Pristupljeno 9. 4. 2021. 

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Ross, Marjorie (2001). Entre el comal y la olla : fundamentos de gastronomía costarricense (1a izd.). San José, Costa Rica: Editorial Universidad Estatal a Distancia. ISBN 9789968311281. 
  • Weston, Rosario Olivas. Cultura identidad y cocina en el Perú (na jeziku: španski). Escuela Profesional de turismo y Hotelería, Facultad de Ciencias de la Comunicación, Turismo y Sicología, Universidad San Martin de Porres.