Manastir Bršljanac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Bršljanac
Osnovni podaci
JurisdikcijaSPC
Osnivanje1715
OsnivačGavrilo Popović
MestoMoslavačka gora
Država Hrvatska

Manastir Bršljanac je manastir mitropolije zagrebačko-ljubljanske Srpske pravoslavne crkve.

Prošlost[uredi | uredi izvor]

Prvobitno je bio sagrađen između sela Bršljanice, Kutinice, Podgarića i Malog Prokopa, na Moslavačkoj gori. Nekada se zvao Kutina ili Kutinica po selima Krajiška i Paorska Kutinica ili Garjevica po planini u kojoj se nalazio.

Na sadašnje mesto manastir je preseljen četrdesetih godina 18. veka, i od tada se naziva Bršljanca.[1]

Godine 1690. predvođeni generalom Kaparom veliki broj Srba je došavši iz južnih krajeva naselio Moslavinsku goru. 1715. godine pojavljuje se u ovom kraju monah Gavrilo Popović koji sam u planini između dve Kutinice poče graditi mali manastir od drveta na zemljištu grofa Erdeli. Crkvu je posvetio Svetom Đurđu. Ne priznavajući jurisdikciju tadašnjeg marčanskog unijatskog episkopa, Gavrilo se obratio karlovačkom mitropolitu Vikentiju Jovanoviću, koji mu je 4. decembra 1719. godine dao gramatu na parohiju pri crkvi Sv. Đurđa sa selima Mikleuška, Selište, Stupovača, Vukovje, Čaire, Bršljanica, Dišnik, Popovac, Podgorje, Pašijan i Kutina.

U manastiru je 1724. godine otvorena škola za oko tridesetoro srpske dece.

Manastir se seli 1741. godine na planinu Garjevica, između sela Podgarića i Male Bršljanice. 1745. godine se na tom mestu osniva manastir i gradi nova crkva posvećena Svetom Nikoli Kada je manastir bio sagrađen Gavrilo je umro a na njegovom mestu nasledio ga je Vasilije Polimac.

Ikonostas je izrađen 1773. godine. Izradio ga je moler Lazar koji je kasnije bio i u manastiru Pakri i tamo pomagao Vasiliju Ostojiću na izradi ikonostasa. Po završetku ikonostasa, umro je i drugi osnivač manastira duhovnik Vasilije Polimac 29. decembra 1773. godine.

Manastiru je 1776. godine uzeta i parohija i pripojena bršljaničkoj parohiji.

Manastir Bršljanac pripojen je 1779. godine manastiru Lepavini i otada je opustio, služilo se samo o hramovnim slavama.

Godine 1840. srušena je crkva manastira Bršljanac, poslednja preživela građevina. Preostali kamen uzidan je u današnju crkvu-kapelicu u Bršljanici u kojoj se nalazi i manastirska časna trpeza, ikonostas i neke ikone, utvari i knjige.

Na manastirskom crkvištu podignuta je kapelica, a posle rata 1995. godine obnovljena je i služi se povremeno.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Manastir Bršljanac, Mitropolija zagrebačko-ljubljanska”. Arhivirano iz originala 27. 03. 2017. g. Pristupljeno 02. 04. 2013. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]