Mardin

Koordinate: 37° 11′ S; 40° 26′ I / 37.19° S; 40.44° I / 37.19; 40.44
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mardin
tur. Mārdīn
Istorijski centra grada
Administrativni podaci
Država Turska
PokrajinaMardin
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.86.948 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate37° 11′ S; 40° 26′ I / 37.19° S; 40.44° I / 37.19; 40.44
Vremenska zonaUTC+3
Mardin na karti Turske
Mardin
Mardin
Mardin na karti Turske
Pozivni broj0482

Mardin je grad u jugoistočnoj Turskoj, on je i administrativni centar Provincije Mardin, poznat po svojoj arapskoj arhitekturi, kao i strateškom položaju na planini sa koje se mogu nadzirati doline severne Sirije.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Najraniji stanovnici Mardina su bili sirijski orijentalno-pravoslavni hrišćani, koji su osnovali grad u 3. veku. Grad je održao svoj hrišćanski identitet tokom muslimanske arapske vlasti između 7. i 13. veka, pa čak i kada ga je za svoj glavni grad proglasilo pleme Artukidskih Turkmena između 12. i 14. veka. Pleme su godine 1394. pokorili Mongoli, ali nikada nisu direktno upravljali područjem.

Pogled na Mardin, uključujući minaret džamije Rejhane.

Mardin je postao deo Osmanskog carstva pod Selimom I godine 1517, i ostao pod osmanskom vlašću sve do Prvog svetskog rata. U gradu su se godine 1832. pobunili Kurdi. Mnogi od hrišćanskih stanovnika Mardina, potomci drevnih osnivača, bili su ubijeni ili prognani za vreme turskog rata za nezavisnost/asirskog genocida, pa zato kršćani danas čine sićušnu manjinu u gradu.

Dajro d-Mor Hananjo isto tako poznat kao Dejrulzafarân, sirijski pravoslavni manastir smešten nekoliko kilometara od Mardina. Nekada je bio sedištem antioškog patrijarha.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija
1990.2000.2012.
53.00565.07286.948

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ayliffe, Rosie, et al. (2000) The Rough Guide to Turkey. London:Rough Guides.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]