Pređi na sadržaj

Mateja Matevski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mateja Matevski
Mateja Matevski
Lični podaci
Datum rođenja(1929-03-13)13. mart 1929.
Mesto rođenjaIstanbul, Turska
Datum smrti6. jun 2018.(2018-06-06) (89 god.)
Mesto smrtiSkoplje,
ObrazovanjeFilološki fakultet Skoplje
Književni rad
Najvažnija delaMunja (zbirka poezije)
Hodanje po svetu

Mateja Matevski (Istanbul, 13. mart 1929Skoplje, 6. jun 2018)bio je makedonski pjesnik, književni i pozorišni kritičar, esejista, prevodilac. Diplomirao je na Filološkom fakultetu u Skoplju. Radio je u Makedonskoj radio-televiziji kao novinar, urednik kulturnih i književnih programa, zatim kao glavni i odgovorni urednik i direktor Televizije i generalni direktor Radio televizije Skoplje. Matevski je bio član MANU i bio je njen predsjednik u periodu 2001—2004. Preminuo je u 89. godini života.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mateja Matevski je rođen 13. marta 1929. godine u Istanbulu, Turska, u migrantskoj porodici. Djetinjstvo je proveo u Gostivaru, odakle su mu i roditelji. U Gostivaru je završio osnovnu školu i dva razreda škole, tada poznate kao „Građanska škola“. Njegovo školovanje je prekinuto tokom rata, ali je po završetku rata nastavio školovanje u gimnaziji u Tetovu, a kasnije u gimnaziji u Skoplju.U Beograd odlazi 1949. godine, gdje nastavlja školovanje na Višoj novinarsko-diplomatskoj školi (jedna od preteča Fakulteta političkih nauka). Posle pauze nastavio je studije u Skoplju, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu na smijeru Makedonski jezik i jugoslovenska književnost. Nakon diplomiranja radio je kao profesor u srednjoj školi, kasnije se zaposlio kao novinar na Makedonskoj radio-televiziji. Bio je producent književnog i kulturnog programa, a kasnije je postao glavni producent i direktor Radio televizije Skoplje. Bio je i predsjednik komisije za kulturno ostvarenje, urednik izdavačke kuće Kočo Racin. Kao gimnazijalac (1951—1958) bio je urednik časopisa Mlada književnost, a potom višegodišnji „Razgledi“. Bio je profesor Dramske istorije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Skoplju.[2] Mateja Matevski je bio član mnogih književnih društava i raznih književnih udruženja. Bio je predsjednik Udruženja književnika Makedonije, predsjednik Struških dana poezije, Racinskih susreta, Makedonske književne fondacije;član Makedonske akademije nauka i umjetnosti i potpredsjednik MPEN-a;član Udruženja književnika Makedonije od 1956. godine;bio je i španski dopisnik u Sjevernoj Americi. Bio član Predsedništva Socijalističke Republike Makedonije (od 1986)[3] Matevski je preminuo u noći 6. juna 2018. godine u 89. godini, u Skoplju.[4]

Djela[uredi | uredi izvor]

  • Poezija Kiše (1956)
  • Poezija Ekvinocija (1963).
  • Poezija Irises(1976 )
  • Poezija Krug (1977).
  • Poezija Lipa(1980)
  • Poezija Rađanje tragedije (1985).
  • Kritika i esej Od tradicije do budućnosti (1987)
  • Pozorišna kritika i esej Drama i pozorište 1987.
  • Poezija Daljina (1990)
  • Poezija Crna kula (1992)
  • Poezija Zavođenje (1996)
  • Kritika i esej Svetlost reči
  • Poezija Mrtav čovek (1999)
  • 2000 poezija Unutrašnji pejzaž

Djelatnost Mateja Matevskog[uredi | uredi izvor]

Stihove je počeo da piše u srednjoj školi. Prvu pjesmu objavio je 1959. u časopisu Mlada literatura,a 1956. objavio je prvu zbirku pjesama. Neke od njegovih zbirki pjesama su prevedene na druge jezike (''Kiše''). Osim poezije, Matevski se bavio pozorišnom kritikom i prevodnom književnošću. Prevodi uglavnom sa albanskog, slovenačkog, srpskohrvatskog, francuskog. Preveo je knjige Priča o kanalizaciji i makazama,Dragotina Ketea 1961; Naočare tetke Bajavaje 1961. Ele Peroci; Deca Gernike od Hermana Kesten iz 1962; Momina suza iz 1962-1965 Prežihova Voranca; Ivana Minatija Bežanje u oblacima i pticama 1966 i U tamnom drvetu 1970, Andre Freno. Prisutan je u antologijama: Ivana V. Lalića i Josipa Pupačića Vrata vremena;Poslijeratni jugoslovenski pesnici (Zagreb 1958), Zorana Mićija; Savremena jugoslovenska poezija (na francuskom, Pariz, 1959); Dimitra Mitreva Posleratni makedonski pesnici(Skoplje, 1960); Tanasija Mladenovića, Novak Simi i Drago Šega Jugoslovenska lirika (na polj. Varšava, 1960); Aleksandra Spasova, Milana Đurčinova i Dimitra Soleva Savremena makedonska poezija i proza (na srpskohrvatskom, Beograd, 1961); Ivana Ivanjija Mlada jugoslovenska lirika (na njemačkom, Frankfurt na Majni, 1961-62);Dimitar Mitrev, Fran Petre, Vladimir Popovi i i Šime Vutietik Novija jugoslovenska poezija (Zagreb, 1962, 1966); grupa autora Svetske poezije (na francuskom, UNESCO, Pariz, 1963); Aleksandra Spasova Savremena makedonska poezija (na slovenačkom, Ljubljana, 1963); Herberta GočalkaSavremena jugoslovenska lirika (na njemačkom, Githerslov, 1964); Aurela Gavrilova i Radua Flore u Savremena jugoslovenska poezija (na rumunskom, 1964);Janka Lavrina Antologija savremene jugoslovenske poezije(na engleskom, London, 1964); Đakoma Skotija Antologija makedonske poezije (na italijanskom, Sijena, 1965); Karola Ah Jankova Balkanski pisci. Zbirka dela učesnika prvog susreta balkanskih pisaca (na bugarskom, Sofija, 1965); Kirila Zlobeca, Slavka Mihalića i Aleksandra Spasova Nova jugoslovenska poezija (na italijanskom, Parma,1966); Vlatka Pavletija 100 dela iz književnosti jugoslovenskih naroda(na srpskohrvatskom, Zagreb, 1966);Irene Venigove i Dušana Karpatskog Snimci pesničkih predela. Mali izbor jugoslovenskih pesnika sv. XX vek (na češkom, Prag, 1966); Aleksandra Spasova Savremena makedonska poezija (na srpskohrvatskom, Beograd, 1967);Milana Đurčinova Antologija makedonske poezije (na srpskohrvatskom, Beograd, 1968);Nikola Milečeevi Antologija svetske ljubavne poezije (na srpskohrvatskom, Zagreb, 1968);Ilhana Berka Svetska poezija. Od davnina do danas (na turskom, Istanbul, 1969); Zoltana Čuke Rađanje reči. Savremeno Makedonski pesnici (na mađarskom, Budimpešta, 1969);Nedžati Zekerija u Deset makedonskih pesnika (na turskom, Istanbul, 1971) i Kostas Asimapokulos u Savremenim jugoslovenskim pjesnicima. Mala antologija (na grčkom, Atina, 1971).

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Nagrada Društva književnika Makedonije za 1956. godinu za zbirku poezije Kiše,
  • Nagrada „Braća Miladinov” na Struškim večerima poezije 1963. godine za zbirku pjesama Ekvinocija
  • Najviše nacionalno priznanje 11. oktobar za 1963. godinu
  • Nagrada Braća Miladinov na Struškim večerima poezije 1981. za zbirku pjesama Lipa
  • Nagrada Udruženja književnika Makedonije za 2001.godinu
  • Nagrada Kočo Racin
  • Nagradu Zlatni venac na Struškim večerima poezije 2011. godine
  • Akademik Mateja Matevski dobio je međunarodnu nagradu za poetski opus na Akademiji Majkl Madhusaden u Kalkuti, Indija. Nagrada, kao i Akademija, nosi ime indijskog pjesnika iz 19. vijeka koji je pisao na bengalskom i engleskom jeziku, a dodeljuje se 28 godina, za dostignuća u oblasti književnosti, umjetnosti, nauke i filantropije. Nagrada, diploma i zlatna medalja uručeni su laureatu u Kalkuti. Akademik Matevski je bivši dobitnik još jedne indijske nagrade koja mu je dodjeljena povodom 40 godina od smrti nobelovca Rabindranata Tagorea.
  • Akademik Mateja Matevski jedini je dobitnik najviše nagrade za književnost Premio mediteranska književnost 2005. Nagradu svake godine dodjeljuje Mediteranska akademija sa sjedištem u Napulju – Italija, koja svojim aktivnostima povezuje mediteranske zemlje. Ovo visoko priznanje dodjeljuje se pojedincima i institucijama za posebne zasluge u političkom i društvenom djelovanju i umjetničkom i naučnom radu. Dobitnici nagrada u drugim oblastima su: Premijer Turske Redžep Tajip Erdogan i ministar spoljnih poslova Španije Migel Anfel Moratinos. "Premio Mediterranean..." posthumno je dodjeljen i palestinskom lideru Jaseru Arafatu i španskom piscu Manuelu Vaskezu Montalbanu. U Napulju je predstavljeno i italijansko izdanje romana Vreme koza akademika Luana Starova. Svečana dodjela nagrada i promocija romana bili su dio aktivnosti posvećenih mediteranskoj kulturi i umjetnosti, koje preduzimaju Gutenbergova galaksija i Kulturni centar i sajam u Napulju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Makedonski pisateli, Društvo na pisateli na Makedonija, Skopje, 2004, str. 155
  2. ^ Makedonski pisateli, Društvo na pisateli na Makedonija, Skopje, 2004, str. 155.
  3. ^ http://www.slvesnik.com.mk/Issues/A3BE741752F943469204887F05039392.pdf
  4. ^ M., N.. „[novamakedonija.com.mk/makedonija/počina-akademik-mateja-matevski/ Počina akademik Mateja Matevski]“.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Stihozbirka “Ramnodenica”
  • Stihozbirka “Doždovi”