Mato Lovrak
Mato Lovrak | |
|---|---|
 Spomen bista Lovraku u Velikom Grđevcu | |
| Datum rođenja | 8. mart 1899. |
| Mesto rođenja | Veliki Grđevac, Austrougarska |
| Datum smrti | 13. mart 1974. (75 god.) |
| Mesto smrti | Zagreb, SFRJ |
| Zanimanje | učitelj i pisac |
Mato Lovrak (Veliki Grđevac, 8. mart 1899 — Zagreb, 13. mart 1974) bio je jugoslovenski i hrvatski dečji pisac i učitelj.[1]
Biografija i karijera[uredi | uredi izvor]
Rođen je u Velikom Grđevcu, selu kod Bjelovara, u šestočlanoj porodici krojačkog radnika Mate i majke Ane. Četvorogodišnju pučku školu završio je u rodnom selu, a nakon četiri razreda niže realne gimnazije u Bjelovaru upisao se u Učiteljsku školu u Zagrebu koju je završio 1919. godine.[2]
Nakon završetka škole službovao je kao učitelj u Kutini, Klokočevcu, Velikom Grđevcu i Velikim Zdencima, a od 1934. godine do penzije 1954. godine u Zagrebu. Pisao je i pripovetke, ali je popularnost stekao romanima tematski vezanim za detinjstvo. Gradio je zanimljivu fabulu s elementima pustolovine, ali i s didaktičkim naglascima.[3] Izuzetno plodan, autor je tridesetak knjiga, Lovrak je nekoliko decenija zabavljao i odgajao mlade čitatelje izrazom koji svedoči o vremenu, a odlikuje se maštovitošću i humorom. Dela su mu prevedena na mnoge jezike.[3] Pisao je i stručne članke u pedagoškim časopisima.[3]
Lovrak je napisao nekoliko desetina pripovetki i romana za decu, kao i tri romana za odrasle koji nemaju veće značenje. Prvi je u hrvatskoj dečjoj književnosti uveo seosku decu kao glavne protagoniste, a u romanima i pripovetkama dao prednost akciji. Gradska deca u njegovim delima se pojavljuju retko i njihovi su portreti beživotni i formalni.[3]
Lovrak nije težio stvoriti idealan tip bezbrižnog deteta. U pripovetkama i romanima dao je sliku dece svog doba. Naročito je živo njegovo zanimanje za skupine seoske dece i njihove igre..[3]
Lovrakovi romani su kratki, sažeta izraza, ispripovedani jednostavno, ali nekad vrlo uspješno poniru u psihologiju detinjstva. Neretko se u njegovim delima ogleda i vreme u kojem su nastala sa blagom kritikom svita odraslih. Zameriti se može prenaglašena pedagoška tendencija, socijalno angažovanje i insistiranje na srećnim završetcima..[3]
Preminuo je 13. marta 1974. godine u Zagrebu, a sahranjen je u rodnom Velikom Grđevcu.[4]
Dela[uredi | uredi izvor]
- Strašan san (1924.), prva priča, objavljena u Smilju
- Iz škole lepšega: crtice iz škole: namenjeno učiteljima, učiteljskim pripravnicima i ljubiteljima dece (1924.)
- Slatki potok i druge priče za decu (1930.)
- Vlak u snijegu (prvotni naslov Deca velikog sela, 1933.)
- Družba Pere Kvržice (1933.)
- Divlji dečak (1934.)
- Neprijatelj broj 1 (1938.)
- Njegova malenkost Francek drugi, hrabri (1938.)
- Doka Bedaković ili sto tisuća na cesti (1938.)
- Micek, Mucek i Dedek (1939.)
- Anka Brazilijanka (1939.)
- Sretna zemlja (1940.)
- Prijatelji (1941.)
- O uvježbavanju dečjih priredaba (1950.)
- Dijamant u trbuhu (1951.)
- Naši dečaci i druge priče (1954.)
- Dečak Konzul (1954.)
- Prozor do vrta (1955.)
- Tri dana života (1957.)
- Devetorica Hrabrih (1958.)
- Drveni zid (1958.)
- Snađi se đede (1958.)
- Iskrica (1959.)
- Dobra oluja i druge priče (1959.)
- Zeleni otok (1961.)
- Putovanje od 35 koraka (1963.)
- Slamnati krovovi (1963.)[5]
- Katićev dom (1964.)
- U mraku (1964.)
- Andrija Jug i svijet danas (1967.)
- Gimnazijalac (1969.)
- Preparandist (1972.)
- Uzvišeno zvanje (2011.)[6]
Nasleđe[uredi | uredi izvor]
Mato Lovrak i njegova dela smatraju se klasikom hrvatske dečje književnosti. Vreme njegovog delovanja do pedesetih godina opisuje se se kao „Lovrakovo doba”, u kojem je roman postao glavna vrsta hrvatske dečje književnosti i bio popularan među čitaocima.[7]
Po njegovim romanima snimljeni su uspešni igrani filmovi Družba Pere Kvržice, Vlak u snijegu i Anka.
Lovraku u čast u Velikom Grđevcu održavaju se Lovrakovi dani kulture u sklopu kojih se dodeljuje i Nagrada „Mato Lovrak”. Tamo je, izgrađen i Kulturni centar ”Mato Lovrak” u sklopu kojeg se nalazi književnikova spomen-soba, „Mlin Družbe Pere Kvržice” i železnički kolosek na kojem je postavljena parna lokomotiva s tri vagona, kao pokazatelj Lovrakovog dela Vlak u snijegu.
Takođe, u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu čuva se ostavština i radna soba Mate Lovraka, koju je muzeju darovala njegova kćerka Đurđica Lovrak Vujasinović.[8]
Sabrana dela Mate Lovraka izdata su 1964. godine, a izabrana dela 1971. godine u nizu „Pet stoljeća hrvatske književnosti”.[9] Godine 2000. izdat je zbornik Mato Lovrak u hrvatskoj školi: književnoteorijski i didaktičko-metodički obzori s radovima o Lovraku nastalima na stručnim skupovima od 1989. do 1999. godine.[10] Godine 2012. izdata je monografija autorke Mire Kolar-Dimitrijević pod nazivom „Tragovi vremena u delima Mate Lovraka”.[11]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Lovrak, Mato, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 8. 3. 2016.
- ^ Mato Lovrak biografija os-mlovraka-vladisavci.skole.hr 12. 5. 2020
- ^ a b v g d đ Mato Lovrak knjiznica-kutnika.hr 12. 5. 2022
- ^ Ovako izgledaju originali 'Vlaka u snijegu' i 'Družbe Pere Kvržice' jutarnji.hr
- ^ Knjige Slamnati krovovi, Gimnazijalac, Preparandist i Uzvišeno zvanje (objavljeno postumno) Lovrakova su biografska tetralogija
- ^ Mato Lovrak, Uzvišeno zvanje, Mozaik knjiga, Zagreb, 2011., ISBN 9789531410465
- ^ Batinić, Škalamera
- ^ Vlak u snijegu i Družba Pere Kvržice – rukopisi Mate Lovraka blog.hsmuzej.hr 12. 5. 2022
- ^ Sabrana djela Mate Lovraka, Mladost, Zagreb, 1964. i Izabrana djela: Josip Pavičić, Antun R. Boglić, Mato Lovrak, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.
- ^ Vladimir Strugar (uredio), Mato Lovrak u hrvatskoj školi: književnoteorijski i didaktičko-metodički obzori, Ogranak Hrvatskog pedagoško-književnog zbora Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovar, 2000., ISBN 9536254395
- ^ Mira Kolar-Dimitrijević, Tragovi vremena u djelima Mate Lovraka, HAZU, Zagreb, 2012., ISBN 9789531541251
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Štefika Batinić, Sonja Gaćina Škalamera Ostavština Mate Lovraka u Hrvatskom školskom muzeju, Muzeologija, No.43/44, 2007., Hrčak, hrcak.srce.hr
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
| Ostale | |
