Melibeja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Melibeja ili Meliboja[1] (grč. Μελίβοια) je u grčkoj mitologiji bilo ime više ličnosti.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ovo ime ima značenje „slatka krava“ ili „lepa stoka“, izvedeno od reči meli i bous. U staroj Grčkoj su žene sa blagonaklonošću upoređivane sa kravama, odnosno stokom.[2] Prema Robertu Grevsu, ovo ime ima značenje „slatki krik“.[1]

Mitologija[uredi | uredi izvor]

  • Dve Okeanide su imale ime Melibeja. Jedna je poticala sa planine Kilene u Arkadiji. Prema Apolodoru, bila je Pelazgova supruga i Likaonova majka. Ova Melibeja je možda ista ličnost kao Likaonova supruga Kilena u drugim izvorima.[2] Verovatno je bila nimfa Najada sa izvora u Arkadiji ili epimelijada pašnjaka.[3] Drugu Okeanidu je pomenuo Opijan. Prema njegovoj priči, crnooku nimfu je zavoleo rečni bog Oront. Pošto nije želeo da se odrekne ljubavi, zadržao je svoje vode u Siriji u zapadnoj Aziji, gde je obitavala i poplavio sirijsku ravnicu.[4]
  • Prema Eustatiju, bila je Magnetova kćerka. On je grad Melibeju u Magneziji nazvao po njoj.[5] Drugi izvori ukazuju da je bila Magnetova supruga i sa njim imala sina Pijera.[6]
  • Prema Apolodoru i Pausaniji, bila je jedna od Niobinih kćerki.[5] Zapravo, prema ovom drugom autoru, to je ista ličnost kao Hlorida.[7] Melibeja je, zajedno sa svojim bratom Amiklom, izbegla sudbinu svoje braće i sestara, Niobida, koje su pobili Apolon i Artemida, jer je njihovu majku Letu uvredila Nioba. Njih dvoje su molili Letu za milost i bogovi su ih poštedeli. Pošto joj je u trenutku pokolja lice pobledelo od straha, nazvana je Hlorida, jer to ime i znači „bledog lica“. Zajedno sa bratom je potom pobegla u Arg i tamo je Leti podigla hram.[6] Kasnije se udala za Neleja.[1] Dragoslav Srejović je ime Melibeja preveo kao „ona koja hrani slatkom hranom“, pa je u skladu sa tim zaključio da je možda bila božanstvo zemlje i povezana sa setvom. Njen kip se nalazio kraj Letinog u hramu u Argu.[6]
  • Prema Servijevoj priči, Melibeja je bila devojka iz Efesa zaljubljena u mladića Aleksida. Međutim, njeni roditelji su joj namenili drugog muškarca, pa je Aleksid napustio svoje rodno mesto. Kada je trebalo da se uda, Melibeja se bacila sa krova svoje kuće. Međutim, nije se povredila, već ju je dole čekao čamac koji ju je odveo do njenog voljenog. Mladi su tako ipak ostali zajedno, te su posvetili svetilište Afroditi, čiji su nadimci Automata i Epidetija.[5]
  • Neki izvori ukazuju da je Melibeja bila Tezejeva supruga i Ajantova majka.[5]
  • Prema Lasu, Melibeja je nadimak boginje Persefone.[5]

Biologija[uredi | uredi izvor]

Latinsko ime ovih ličnosti (Meliboea) je naziv za rod u okviru grupe mekušaca.[8]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Robert Grevs. 1995. Grčki mitovi. 6. izdanje. Nolit. Beograd.
  2. ^ a b theoi.com: Nymphe Meliboia 1, Pristupljeno 12. 4. 2013.
  3. ^ theoi.com: Okeanides, Pristupljeno 12. 4. 2013.
  4. ^ theoi.com: Meliboia 2, Pristupljeno 12. 4. 2013.
  5. ^ a b v g d Greek Myth Index: Meliboea Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. jul 2011), Pristupljeno 12. 4. 2013.
  6. ^ a b v Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  7. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: Dictionary; Mecionice to Mineus
  8. ^ The Taxonomicon: Genus Meliboea, Pristupljeno 12. 4. 2013.