Pređi na sadržaj

Milići

Koordinate: 44° 09′ 59″ S; 19° 04′ 30″ I / 44.16627° S; 19.07507° I / 44.16627; 19.07507
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Milići
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
DržavaBosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpštinaMilići
Stanovništvo
 — 2013.Pad 2.152
Geografske karakteristike
Koordinate44° 09′ 59″ S; 19° 04′ 30″ I / 44.16627° S; 19.07507° I / 44.16627; 19.07507
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina275 m
Milići na karti Bosne i Hercegovine
Milići
Milići
Milići na karti Bosne i Hercegovine
Ostali podaci
Poštanski broj75446
Pozivni broj056
Veb-sajtwww.opstinamilici.org

Milići su naseljeno mjesto sedište istoimene opštine u Republici Srpskoj, BiH. Prema preliminarnim podacima popisa stanovništva 2013. godine, u naseljenom mjestu Milići ukupno su popisana 2.152 lica.[1]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Milići su smješteni na ušću dvije rijeke, Zeleni i Studeni Jadar.[2] Prosječna nadmorska visina je 275 m.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Opština Milići postojala je od 1945. do 1962. kada je pripojena opštini Vlasenica. 1992. godine, zbog ekonomske opravdanosti i nekih drugih faktora, opština je ponovo osnovana sa 54 naselja koja je imala u svom sastavu do ukidanja.

U selu Gerovi nalaze se ostaci grada-tvrđave, koju je po predanju u 15. vijeku sagradila Jerina Branković, žena despota Đurđa Brankovića (rođena Irina Kantakuzin, u narodnoj tradiciji poznata kao Prokleta Jerina).

Ovde se nalazi Park velikana u Milićima.

Sport[uredi | uredi izvor]

Sport u Milićima ima tradiciju od 1972. godine kada je osnovan prvi fudbalski klub. Milići su geografski idealni za razvoj sporta i obiluju sportskim sadržajima. U Milićima postoji višenamjenska dvorana sporta kojom upravlja Sportski centar Milići, koji je jedan od glavnih zupčanika razvoja sporta.

U Milićima postoje tereni za fudbal, futsal, košarku, basket, tenis, odbojku na pijesku, biciklističke staze i trening parkove. Od skoro funkcioniše Sankalište koje je dragulj ponude.

Obilje parkova i trim staza prema Lukavici, preko srednje teških Milića brdo, Bišina, Donji Zalukovik do težih Jerinin grad, Lisina, Bijele vode omogućavaju bavljenje različim sportovima, kao što je brzo hodanje, biciklizam, trčanje, vožnja motora i kvadova, jahanje, pecanje pastrmke i sl.

Iz Milića je 16. juna 2012. krenula peta etapa biciklističke trke „Kroz Srbiju“.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nacionalnost[4] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 2.229 (92,33%) 1.385 (89,58%) 468 (92,49%)
Muslimani 107 (4,43%) 43 (2,78%) 7 (1,38%)
Jugosloveni 28 (1,15%) 98 (6,33%)
Hrvati 3 (0,12%) 10 (0,64%) 15 (2,96%)
ostali i nepoznato 47 (1,94%) 10 (0,64%) 16 (3,16%)
Ukupno 2.414 1.546 506 '
Demografija[4]
Godina Stanovnika
1971. 506
1981. 1.546
1991. 2.414
2013. 2.152

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Rezultati Popisa 2013, gradovi, opštine, naseljena mjesta”. Republički zavod za statistiku. Pristupljeno 23. 9. 2019. 
  2. ^ „Milići:. Drina Drvo. 8. 12. 2016. Arhivirano iz originala 20. 12. 2016. g. Pristupljeno 8. 12. 2016. 
  3. ^ „Milići: Start trke „Kroz Srbiju. Radio-televizija Republike Srpske. 16. 6. 2012. Pristupljeno 18. 6. 2012. 
  4. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]