Pređi na sadržaj

Moldavija (Rumunija)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Položaj Moldavije u Rumuniji

Rumunska Moldavija (ili samo Moldavija; rum. Moldova) je značajan deo (42%) pokrajine Moldavije, jedne od istorijskih rumunskih pokrajina, a koja je jedina u sastavu današnje Rumunije.

U okvir Rumunske Moldavije često se uključuje i južna Bukovina danas u Rumuniji, dok je ostatak u Ukrajini.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

U geografskom smislu Rumunska Moldavija je ograničena istočnim Karpatima na zapadu, rekom Čeremoš na severu, rekom Prut na istoku i Dunavom na jugu. Reljef Moldavije je mahom brežuljkast, nadmorske visine 200–350 m. Planinsko područje je na krajnjem zapadu (deo Karpata).

Klima u Rumunskoj Moldaviji je kontinetnalna sa značajnim pavadinama. Stoga je to oblast bogata vodama. Važne reke su: Siret (središnja), Prut (istočna) i Dunav (južna reka).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Rumunske Moldavije broji oko 4,5 miliona i to su pretežno Rumuni (oko 95%), zatim dolaze Romi, prisutni u svim delovima, a postoje i male zajednice Čango Mađara (zapad) i Poljaka (sever).

Upravna podela i gradovi[uredi | uredi izvor]

Rumunska Moldavija obuhvata više okruga današnje Rumunije:

Najveći grad i istorijsko i kulturno središte Oltenije je grad Jaš, koji se nalazi na istoku pokrajine. Veoma važan je i grad Galac. Ostali važni gradovi su:Bakau, Sučava, Pjatra Njamc, Botošanj, Fokšani.

Vidi još[uredi | uredi izvor]