Mrnjava

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mrnjava je bio srpski vlastelin, rodonačelnik Mrnjavčevića.[1][2]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mrnjava je rođen u Zahumlju na zapadnoj granici Srpske kraljevine. Otac mu se zvao Mrnjan. Mrnjan je služio srpskog kralja Stefana Uroša (1243-1276) i njegovu suprugu, kraljicu Jelenu Anžujsku kao kaznac. Radio je na Jeleninom dvoru u Trebinju u Travuniji. Mavro Orbin piše da porodica Mrnjave potiče iz Huma. Siromašni Mrnjava je imao dvojicu sinova koji su kasnije živeli u Blagaju. Napreduju tokom vladavine Stefana Uroša IV Dušana noseći titule peharnika i konjušara. Nakon bosanskog osvajanja Humske zemlje (1326), porodica se verovatno preselila u Livno gde je i rođen Vukašin Mrnjavčević. Verovatno su uzeli učešća u pohodu cara Dušana na Hum 1350. godine. Ime Mrnjavine supruge je nepoznato. Rodila mu je najmanje dva sina:

Postoje tvrdnje da je njegova supruga bila Jana Gruba Nemanjić.

Naslednici[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
4. Jovan Mrnjavčević
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Uglješa Mrnjavčević
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Mrnjava
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
6. Marko Mrnjavčević
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
3. Vukašin Mrnjavčević
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
7. Andrijaš Mrnjavčević
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Rudić 2001, str. 89-90.
  2. ^ Veselinović & Ljušić 2008, str. 85.

Literatura[uredi | uredi izvor]