Nacionalni park Mole
| Nacionalni park Mole | |
|---|---|
IUCN kategorija II (nacionalni park) | |
 Pogled na park | |
  | |
| Mjesto |  Gana |
| Najbliži grad | Larabanga |
| Koordinate | 9° 42′ 0″ N 1° 50′ 0″ W / 9.70000° S; 1.83333° Z |
| Površina | 4,840 km² |
| Osnovano | 1958. godine |
Nacionalni park Mole je najveći nacionalni park na prostoru Gane.[1] Park je stacioniran na severozapadnom delu države kroz savane na obalnom ekosistemu, na nadmorskoj visini od 150 m, dok se južni delovi parka nalaze na višim predelima. Ulaz u park nalazi se u obližnjem gradu Larabanga.[1] Reke Lovi i Mole protiču kroz park, a tokom dugih sušnih sezona presuše.[2] U ovoj oblasti godišnje padne 1000 mm padavina. Rađena je dugogodišnja studija na prostoru parka, kako bi se rešio problem lovaca na životinje na zaštićenom području.[3]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prostor parka izvojen je kao rezervat za divlje životinje 1958. godine. Godine 1971. preseljeno je stanovništvo iz njega, a zemljište je proglašeno nacionalnim parkom. Park nije doživeo značajan razvoj kao turistička destinacija od svog osnivanja. Nedovoljno je finansiran, a postoji zabrinutost zbog seče šume i lova, ali se zaštita endemskih vrsta antilopa pobošljala od osnivanja nacionalnog parka.[4][5]
Park predstavlja važno istraživačko područje, a o njemu su rađene dugostrajne studije, uključujući studiju o populaciji od 800 slonova, koji hranjenjem oštećuju floru parka. U parku slonovi su ugrozili veliki broj endemskih vrsta biljaka kao što su Butyrospermum paradoxum, Vitellaria paradoxa i manje ugroženu vrstu Terminalia.[3][6] Od 2010. godine, med od divljeg cveća iz ovog parka postao je brend u regionu.[7] Uzgajivači sarađuju sa preduzećem iz Utaha, preko kojih prodaju med u Sjedinjenim Državama.[8] Pokretači ove inicijative za trgovinu medom nadaju se da će posao proširiti i na druge zemlje Afrike.[9]
Flora[uredi | uredi izvor]
Vrste popisane u parku uključuju Burkea africana, Isoberlinia doka i Terminalia macroptera. Trave savana imaju mali broj popisanih vrsta kao što su K. nemoralis, Kyllinga echinata, Aneilema setiferum var. pallidiciliatum i dve endemske vrste koje spadaju u Asclepiadoideae porodicu, vrste Gongronema obscurum i Raphionacme vignei.[6][10][11][12]
- Adansonia digitata
- Afzelia africana
- Anogeissus leiocarpus
- Afraegle paniculata
- Burkea africana
- Butyrospermum paradoxum
- Cassia sieberana
- Celastrus senegalensis
- Combretum ghasalense
- Detarium microcarpum
- Grewia lasiodiscus
- Grewia mollis
- Lannea|Lannea acida
- Maytenus senegalensis
- Piliostigma thonningii
- Pterocarpus erinaceus
- Sterculia setigera
- Tamarindus indica
- Terminalia, uključujući vrstu Terminalia avicennioides
- Ximenia american
- Diospyros mespiliformis
- Feretia apodanthera
- Flueggea virosa
- Tinnsea
- Urginea
Zelene biljke:
- Abutilon ramosum
- Aneilema umbrosum
- Atylosia scarabaeoides
- Blepharis maderaspatensis
- Desmodium velutinum
- Mariscus alternifolius
- Ruellia
- Sida urens
- Triumfetta pentandra
- Wissadula amplissima
- Andropogon, uključujući vrstu Andropogon gayanus var. squamulatus
- Brachiaria
- Loudetiopsis kerstingii
- Sporobolus pyramidalis
- Setaria barbata
Fauna[uredi | uredi izvor]
U parku su popisane 93 vrsta sisara, a veliki sisari parka ukljčuju vrste kao što su slon, nilski konj, vodeni bivo i Phacochoerus.[13][14] U parku su zaštićene vrste kob antilopa, močvarna antilopa, konjska antilopa, hartbist, oribi, Tragelaphus sylvaticus, dve vrste dujkera — oglibijev i žutoleđi dujker.[4][13][14][15][16] Maslinasti pavijan, Colobus, Chlorocebus i patas su poznate vrsta nastanjenih majmuna u parku.[13] Popisano je 33 poznate vrste gmizvaca, ukljčujući vrste kao što su Crocodylus cataphractus i zapadnoafrički patuljasti krokodil.[1][13][14] Hijene, lavovi i leopardi nisu česti u parku, iako su ga nekada nastanjivali u velikom broju.[3][14]
Popisano je oko 134 vrsta ptica, uključujući Polemaetus bellicosus, lešinara palmovog oraha, afričku sedlaricu, čaplje, ergeta, Coracias abyssinicus, Musophaga violacea, svračka i vrstu Merops bulocki.[1]
Očuvanje parka[uredi | uredi izvor]
Nacionalni park Mole, kao i ostali ganski parkovi slabo je zaštićen od krijumčarenja finansiran. Faunu parka čuvaju profesionalni rendžeri, a lovci u okruženju parka rizikuju da budu uhapšeni.[17][3] Radi očuvanja parka, svo njegovo stanovništvo je iseljeno, ostavljajući potencijalne lovce izvan parka.[3]
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Šuma parka -
Pogled na park -
Tabla na ulazu u park -
Kapija parka -
Smiraj dana u parku
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g Briggs, Philip J. (2007). Ghana, 4th (Bradt Travel Guide). Bradt Travel Guides. ISBN 978-1-84162-205-7.
- ^ Bowell, R. T.; R. K. Ansah (1993). „Trace Element Budget in an African Savannah Ecosystem”. Biogeochemistry. 20 (2): 103—126. doi:10.1007/BF00004137.
- ^ a b v g d Brashares, Justin S.; Peter Arcese, Moses K. Sam (2001). „Human demography and reserve size predict wildlife extinction in West Africa”. Proceedings of the Royal Society B. 268 (1484): 2473—2478. PMC 1088902
. PMID 11747566. doi:10.1098/rspb.2001.1815.
- ^ a b East, R. (Rod); IUCN/SSC Antelope Specialist Group. (1999). African Antelope Database 1999. Gland, Switzerland: IUCN Species Survival Commission. ISBN 978-2-8317-0477-7.
- ^ Stuart, S. N.; Adams, Richard J.; Jenkins, Martin (1990). Biodiversity in Sub-Saharan Africa and its Islands : Conservation, Management, and Sustainable Use (Occasional Papers of "Hte Iucn" Species Survival Com). Gland, Switzerland: IUCN. ISBN 978-2-8317-0021-2.
- ^ a b Sackey, I; Hale, WHG (2008). „The Impact of Elephants on the Woody Vegetation of Mole National Park, Ghana”. Journal of the Ghana Science Association. 10 (2): 28—38. doi:10.4314/jgsa.v10i2.18038.
- ^ „Who We Are - Aseda Raw Honey”. Aseda Raw Honey (na jeziku: engleski). Pristupljeno 29. 2. 2016.
- ^ McCord, Keith. „Utah company's honey business changes lives in Africa”. DeseretNews.com. Pristupljeno 29. 2. 2016.
- ^ „Made In Ghana, Sold In U.S.A: Honey Co-Op Provides Jobs In Africa”. AFKInsider (na jeziku: engleski). Pristupljeno 29. 2. 2016.
- ^ „Mole National Park - UNESCO World Heritage Centre”.
- ^ Sobey, Douglas G. (1978). „Anogeissus Groves on Abandoned Village Sites in the Mole National Park, Ghana”. Biotropica. 10 (2): 87—99. JSTOR 2388011. doi:10.2307/2388011.
- ^ Benzie, John A. H. (1986). „The Distribution, Abundance, and the Effects of Fire on Mound Building Termites (Trinervitermes and Cubitermes spp., Isoptera: Termitidae) in Northern Guinea Savanna West Africa”. Oecologia. 70 (4): 559—567. doi:10.1007/BF00379904.
- ^ a b v g Riley, William; Riley, Laura (2005). Nature's strongholds: the world's great wildlife reserves. Princeton, N.J: Princeton University Press. ISBN 978-0-691-12219-9.
- ^ a b v g Brodowsky, Pamela K. and the National Wildlife Federation (2009). Destination Wildlife : An International Site-By-Site Guide to the Best Places to Experience Endangered, Rare, and Fascinating Animals and Their Habitat. New York: Penguin. ISBN 978-0-399-53486-7.
- ^ East, R. (Rod); Mallon, D. P. (David P.); Kingswood, Steven Charles (1989). Antelopes : global survey and regional action plan. Gland, Switzerland: International Union for Conservation of Nature and Natural Resources. ISBN 978-2-8317-0016-8. „compiled by R. East.”
- ^ Brashares, Justin S.; Sam, Moses K. (2005). „How much is enough? Estimating the minimum sampling required for effective monitoring of African reserves”. Biodiversity and Conservation. 14 (11): 2709—2722. doi:10.1007/s10531-005-8404-z.
- ^ „Photographs of Mole National Park, April 2016”. Independent Travellers. independent-travellers.com. Pristupljeno 14. 7. 2017.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Briggs, Philip J. (2007). Ghana, 4th (Bradt Travel Guide). Bradt Travel Guides. ISBN 978-1-84162-205-7.
- Wally und Horst Hagen: Die afrikanischen Nationalparks als Lebensräume der Elefanten. In: Vitus B. Dröscher (1990): Rettet die Elefanten Afrikas (S. 213–214)
