Нацрт:Glavuci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kada se u mekom i rastresitom materijalu vulkanskog ili glacijalnog porekla nađe krupniji blok, koji štiti rastresiti materijal ispod sebe od spiranja, obrazuje se tzv. glavutak. U svetu su najpoznatiji piramide i tornjevi u mekom vulkanskom materijalu u Kapadokiji, u Turskoj, a kod nas Đavolja varoš kod Kuršumulije.[1]

Kapadokija
Đavolja Varoš


Geomorfološke pojave[uredi | uredi izvor]

U rastresitom zemljištu, koje se odlikuje većim padovima topografske površine, dezorganizovano oticanje kišnice, u vidu spiranja, može izazvati intenzivnu eroziju tla. Vodeni mlazevi koji postaju posle jačih kiša usecaju u rastresitom tlu čitav sistem paralelnih vododerina i jaruga. Usled erozije tla kulturni sloj je potpuno odnešen a zemljište izbrazdano brojnim jarugama. Ovako razriveno zemljište naziva se badlands (rđave zemlje). Vododerine i jaruge u ovakvom zemljištu nazivaju se u Makedoniji urve. Intenzitet erozije tla zavisi od geološkog sastava i padova u reljefu. Ako je zemljište sastavljeno od stena koje se brzo razoravaju pod delovanjem atmosferilija i koje su slabo otporne prema eroziji i spiranju onda se u njemu može razviti intenzivan proces erozije tla. Tipičan badlands javlja se u flišu Levačke kotline kod manastira Kalenića, zatim u srvenim peščarima Stare planine itd. Erozija tla u Grdeličkoj klisuri je vrlo jaka. Posle jačih kiša bujice sa strmih dolinskih strana snašaju ogromne mase materijala od škrinjaca koji zatrpava prugu i put. Ako se na rastresitom zemljištu, koje je podložno spiranju, nalaze krupniji stenoviti blokovi onda oni štite rastresito zemljište neposredno ispod sebe od spiranja. Tako se stvaraju stubovi od rastresitog materijala na čijem vrhu se nalazi zaštitni stenoviti blok u vidu kape. Nazivaju se glavucima ili zemljanim piramidama. Poznati su glavuci iz Bocena u Tirolu. U našoj zemlji, glavuci su morfološki vrlo izrazite kod Kuršumlije, gde ih nazivaju Đavolja varoš. Javljaju se, takođe, kod Foče, na Ovčem polju, između Vranja i Džepa, itd. [2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Udžbenik za geografiju za prvi razred gimnazije, Lj. Gavrilović i D. Gavrilović, Zavod za udžbenike, Beograd, 2003
  2. ^ Geomorfologija, DR. Dragutin Petrović, 1967.