Najveći gradovi u SAD po decenijama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Najveći gradovi SAD su uvek označavale centre moći ne samo u ovoj državi već kasnije i u čitavom svetu. Lista po decenijama nam pruža uvid o razvoju pojedinih gradova koja nam daje lepšu sliku o istoriji SAD. Ovo je lista najvećih gradova u SAD po decenijama, počevši od 1790.. Od 1970. pa do 1990. godine podaci su uzeti sa sajta koji se bavio ovom problematikom.[1] Za 2000. godinu uzetu su zvanični podaci Američke agencije, dok su posle 2000. podaci približni i mogu se uzeti sa rezervom.[2]

1790.[uredi | uredi izvor]

Prvi popis stanovništva u SAD. Već 1790, Njujork je prestigao Filadelfiju kao najveći grad u SAD. Taj rang Njujork, kao najveći grad u SAD, nastavlja da drži do danas. Ovi izvori dolaze od Američkog biroa za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 33.131 Njujork je naveći grad u SAD od prvog popisa stanovništva u SAD.
2 Filadelfija Pensilvanija 28.522 Filadelfija oduvijek spada u 10 najvećih gradova u SAD.
3 Boston Masačusets 18.320
4 Čarlston Južna Karolina 16.359
5 Baltimor Merilend 13.503 Postojao kao opština u to vreme. Sada je grad.
6 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 9.913 Ova opština se sada nalazi u Filadelfiji.
7 Sejlem Masačusets 7.921
8 Njuport (Roud Ajland) Roud Ajland 6.716
9 Providens Roud Ajland 6.380
10 Marblhed Masačusets 5.661
10 Sadark Pensilvanija 5.661 Sada je naselje u Južnoj Filadelfiji.
  • Za gradove Sejlem, Njuport i Marblhed nisu dostupni tačni podaci.

1800.[uredi | uredi izvor]

Drugi popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 60.515
2 Filadelfija Pensilvanija 41.220
3 Baltimor Merilend 26.514
4 Boston Masačusets 24.937
5 Čarlston Južna Karolina 18.824
6 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 10.718 Sada dio Filadelfije.
7 Distrikt Sautvark Pensilvanija 9.621
8 Sejlem Masačusets 9.457
9 Providens Roud Ajland 7.614 Zadnji put u deset najvećih gradova SAD.
10 Norfok (Virdžinija) Virdžinija 6.926 Tada predgrađe, a sad grad.

1810.[uredi | uredi izvor]

Lista od 46 najveća grada u SAD je dostupna u američkom birou za popis stanovništva. Ovo je treći popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 96.373
2 Filadelfija Pensilvanija 53.722
3 Baltimor Merilend 46.555
4 Boston Masačusets 33.787
5 Čarlston Južna Karolina 24.711
6 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 19.874
7 Nju Orleans Luizijana 17.242
8 Distrikt Sautvark Pensilvanija 13.707
9 Sejlem Masačusets 12.613 Salem je tada bilo naselje, dok je danas grad.
10 Olbani Njujork 10.762

1820.[uredi | uredi izvor]

Lista od 61 najveća grada u SAD je dostupna u američkom birou za popis stanovništva. Ovo je četvrti popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 123.706 Prvi grad u SAD koji je imao iznad 100.000 stanovnika.
2 Filadelfija Pensilvanija 63.802
3 Baltimor Merilend 62.738
4 Boston Masačusets 43.298
5 Nju Orleans Luizijana 27.176
6 Čarlston Južna Karolina 24.780
7 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 19.678
8 Sautvark Pensilvanija 14.713
9 Vašington Distrikt Kolumbija 13.247 Vašington je glavni grad SAD.
10 Sejlem Masačusets 12.731

1830.[uredi | uredi izvor]

Peti popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 202.589
2 Baltimor Merilend 80.620
3 Filadelfija Pensilvanija 80.462
4 Boston Masačusets 61.392
5 Nju Orleans Luizijana 46.082
6 Čarlston Južna Karolina 30.289
7 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 28.872
8 Sinsinati Ohajo 24.831 Prvo put se pojavljuje u 10 najvećih gradova SAD.
9 Olbani Njujork 24.209
10 Sautvark Pensilvanija 20.581

1840.[uredi | uredi izvor]

Šesti popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 312.710
2 Baltimor Merilend 102.313 Drugi grad u SAD koji je imao više od 100.000 stanovnika.
3 Nju Orleans Luizijana 102.193 Nju Orleans nakon naglog povećanja broja stanovnika pokazuje sve veći značaj za trgovinu.
4 Filadelfija Pensilvanija 93.665
5 Boston Masačusets 93.383
6 Sinsinati Ohajo 46.338
7 Bruklin Njujork (država) 36.233 Bruklin je prestao da bude jedinstven grad 1898. Sada je predgrađe u Njujorku.
8 Severna Slobodna Opština Pensilvanija 34.474
9 Olbani Njujork (država) 33.721
10 Čarlston Južna Karolina 29.261

1850.[uredi | uredi izvor]

Sedmi popis stanovništva u SAD je bio usred Industrijske revolucije. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 515.547
2 Baltimor Merilend 169.054
3 Boston Masačusets 136.881
4 Filadelfija Pensilvanija 121.376
5 Nju Orleans Luizijana 116.375
6 Sinsinati Ohajo 115.435
7 Bruklin Njujork (država) 96.838
8 Sent Luis Misuri (država) 77.860
9 Distrikt Prolećni vrt Pensilvanija 58.894 Sada predgrađe Filadelfije.
10 Olbani Njujork (država) 50.763

1860.[uredi | uredi izvor]

Osmi popis stanovništva u SAD je bio uoči Američkog građanskog rata. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 813.669
2 Filadelfija Pensilvanija 565.529 Brz porast broja stanovnika, jer su se spojili neki okolni gradovi sa Filadelfijom.
3 Bruklin Njujork (država) 266.661
4 Baltimor Merilend 212.418
5 Boston Masačusets 177.840
6 Nju Orleans Luizijana 168.675
7 Sinsinati Ohajo 161.044
8 Sent Luis Misuri (država) 160.773
9 Čikago Ilinois 112.172 Populacija Čikaga se drastično povećala između 1850. i 1860. 1850. je Čikago imao 29.963 i bio je 24. grad po veličini
10 Bafalo Njujork (država) 81.129

1870.[uredi | uredi izvor]

Deveti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 942.292
2 Filadelfija Pensilvanija 674.022
3 Bruklin Njujork (država) 396.099
4 Sent Luis Misuri (država) 310.864
5 Čikago Ilinois 298.977
6 Baltimor Merilend 267.354
7 Boston Masačusets 250.526
8 Sinsinati Ohajo 216.239
9 Nju Orleans Luizijana 191.418
10 San Francisko Kalifornija 149.473 Naglo povećanje populacije je počelo 1848. zbog Zlatne Groznice.

1880.[uredi | uredi izvor]

Deseti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 1.206.299 Prvi grad u SAD koji je imao iznad 1 milion stanovnika.
2 Filadelfija Pensilvanija 847.170
3 Bruklin Njujork (država) 566.663
4 Čikago Ilinois 503.185
5 Boston Masačusets 362.839
6 Sent Luis Misuri (država) 350.518 Grad Sent Luis se 1876. odvojio od okruga Sent Luis.
7 Baltimor Merilend 332.313
8 Sinsinati Ohajo 255.139
9 San Francisko Kalifornija 233.959
10 Nju Orleans Luizijana 216.090

1890.[uredi | uredi izvor]

Jedanaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 1.515.301 Ovo je posljednji popis stanoviništva pred ujedinjenje Njujorka i dijeljenja na 5 gradskih oblasti: Bronks, Bruklin, Kvins, Menhetn i Stejten Ajland.
2 Čikago Ilinois 1.099.850 Čikago je treći grad koji je postao drugi po broju stanovnika u SAD.
3 Filadelfija Pensilvanija 1.046.964
4 Bruklin Njujork (država) 806.343 Ovo je zadnji popis stanovništva pred spajanje Bruklina sa Njujorkom. Zanimljivo je, da danas Bruklin nije u sastavu Njujorka i dalje bi bio među pet najmnogoljudnijih u SAD.
5 Sent Luis Misuri (država) 451.770
6 Boston Masačusets 448.477
7 Baltimor Merilend 434.439
8 San Francisko Kalifornija 298.997
9 Sinsinati Ohajo 296.908
10 Klivlend Ohajo 261.353

1900.[uredi | uredi izvor]

Dvanaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 3.437.202 Prvi popis nakon ujedinjenja Njujorka u 5 gradskih oblasti.
2 Čikago Ilinois 1.698.575
3 Filadelfija Pensilvanija 1.293.697
4 Sent Luis Misuri (država) 575.238
5 Boston Masačusets 560.892
6 Baltimor Merilend 508.957
7 Klivlend Ohajo 381.768
8 Bafalo Njujork (država) 352.387
9 San Francisko Kalifornija 342.782
10 Sinsinati Ohajo 325.902

1910.[uredi | uredi izvor]

Trinaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 4.766.883 Većinski dio stanovništva Njujorka je bio u Menhetnu. Međutim drugih 5 gradskih oblasti Njujorka naglo rastu zbog izgradnje tranzita koji je ih je povezivao.
2 Čikago Ilinois 2.185.283
3 Filadelfija Pensilvanija 1.549.008
4 Sent Luis Misuri (država) 687.029
5 Boston Masačusets 670.585
6 Klivlend Ohajo 560.663
7 Baltimor Merilend 558.485
8 Pitsburg Pensilvanija 533.905 Pitsburg je ušao među 10 najvećih gradova SAD nakon što mu je pripojen grad Alidžni.
9 Detroit Mičigen 465.766
10 Bafalo Njujork (država) 423.715

1920.[uredi | uredi izvor]

Četrnaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Površina
(milja kvadratnih)
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork 5.620.048 299.0 18.796
2 Čikago Ilinois 2.701.705 192.8 14.013
3 Filadelfija Pensilvanija 1.823.779 128.0 14.248
4 Detroit Mičigen 993.078 77.9 12.748 Između 1910. i 1920. stanovništvo u Detroitu se gotovo udvostručilo, zbog porasta auto industrije.
5 Klivlend Ohajo 796.841 56.4 14.128
6 Sent Luis Misuri (država) 772.897 61.0 12.670
7 Boston Masačusets 748.060 43.5 17.197
8 Baltimor Merilend 733.826 79.0 9.289
9 Pitsburg Pensilvanija 588.343 39.9 14.745
10 Los Anđeles Kalifornija 576.673 365.7 1577

1930.[uredi | uredi izvor]

Petnaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Površina
(milja kvadratnih)
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork 6.930,446 299.0 23.179
2 Čikago Ilinois 3.376.438 201.9 16.723
3 Filadelfija Pensilvanija 1.950.961 128.0 15.242
4 Detroit Mičigen 1.568.662 137.9 11.375
5 Los Anđeles Kalifornija 1.238.048 440.3 2.812
6 Klivlend Ohajo 900.429 70.8 12.718
7 Sent Luis Misuri (država) 821.960 61.0 13.475
8 Baltimor Merilend 804.874 78.7 10.227
9 Boston Masačusets 781.188 43.9 17.795
10 Pitsburg Pensilvanija 669.817 51.3 13.057

1940.[uredi | uredi izvor]

Četiri od deset gradova u 1940. su imali pad populacije. Ovo je šesnaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Površina
(milja kvadratnih)
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork 7,457,995 299.0 24,933
2 Čikago Ilinois 3.396.808 206.7 16.434
3 Filadelfija Pensilvanija 1.931.334 127.2 15.182 Prvi pad populacije ikad u Filadelfiji.
4 Detroit Mičigen 1.623.452 137.9 11.773
5 Los Anđeles Kalifornija 1.504.277 448.3 3.356
6 Klivlend Ohajo 878.336 73.1 12.016 Prvi pad populacije ikad u Klivlendu.
7 Baltimor Merilend 859.100 78.7 10.916
8 Sent Luis Misuri (država) 816.048 61.0 13.378 Prvi pad populacije ikad u Sent Luisu.
9 Boston Masačusets 770.816 46.1 16.721 Prvi pad populacije ikad u Bostonu.
10 Pitsburg Pensilvanija 671.659 52.1 12.892

1950.[uredi | uredi izvor]

Gotovo svi gradovi su izgubili na populaciji i nikad nisu oporavili svoje stanovništvo, izuzeci su Njujork i Los Anđeles. Ovo je sedamnaesti popis stanovništva u SAD. Izvorni podaci za ovaj popis su dostupni u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork 7.891.957
2 Čikago Ilinois 3.620.962 U Čikagu se smanjilo stanovništvo i nikad se nije potpuno oporavio.
3 Filadelfija Pensilvanija 2.071.605 Populacija je, takođe i u Filadelfiji, opala i nikad se neće potpuno oporaviti.
4 Los Anđeles Kalifornija 1.970.358 Los Anđeles je jedan od retkih gradova u kojem se stanovništvo povećalo. 78% doseljenika, te godine, u Los Anđelesu su bili Hispanci.
5 Detroit Mičigen 1.849.568 Detroit je jedini grad u SAD u kojem se stanovništvo uvećalo za 1 milion i onda opalo za 1 milion.
6 Baltimor Merilend 949.708
7 Klivlend Ohajo 914.808
8 Sent Luis Misuri (država) 856.796
9 Vašington Distrikt Kolumbija 802.178
10 Boston Masačusets 801.444

1960.[uredi | uredi izvor]

Osamnaesti popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Površina
(milja kvadratnih)
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork 7.781.984 315.1 24.697 Prvi pad populacije u Njujorku ikada.
2 Čikago Ilinois 3.550.404 224.2 15.836
3 Los Anđeles Kalifornija 2.479.015 454.8 5.451
4 Filadelfija Pensilvanija 2.002.512 127.2 15,743
5 Detroit Mičigen 1.670.144 139.6 11.964
6 Baltimor Merilend 939.024 79.0 11.886
7 Hjuston Teksas 938.219 328.1 2.860 Prvi put u 10 najvećih gradova SAD.
8 Klivlend Ohajo 876.050 81.2 10.789
9 Vašington Distrikt Kolumbija 763,956 61.4 12,442
10 Sent Luis Misuri (država) 750.026 61.0 12.296

1970.[uredi | uredi izvor]

Devetnaesti Popis stanovništva u SAD. Lista 100 najvećih gradova u SAD dostupna je u američkom birou za popis stanovništva.

Rang Grad Savezna država Populacija Površina
(kvadratnih milja)
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork 7.894.862 299.7 26.343 Ovaj broj stanovnika Njujork će prevazići tek 2000. godine.
2 Čikago Ilinois 3.366.957 222.6 15.126
3 Los Anđeles Kalifornija 2.816.061 463.7 6.073
4 Filadelfija Pensilvanija 1.948.609 128.5 15.164
5 Detroit Mičigen 1.511.482 138.0 10.953
6 Hjuston Teksas 1.232.802 433.9 2.841
7 Baltimor Merilend 905.759 78.3 11.568
8 Dalas Teksas 844.401 265.6 3.179 Prvo pojavljivanje u 10 najvećih gradova u SAD.
9 Vašington Distrikt Kolumbija 756.510 61.4 12.21
10 Klivlend Ohajo 750.903 75.9 9.893 Klivlend je imao veću populaciju, površinu i gustinu naseljenosti 1920.

1980.[uredi | uredi izvor]

Počelo je preseljavanje stanovništva prema zapadu i jugu. Ovo je dvadeseti popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork (država) 7.071.639 Ove godine je zabilježen istorijski pad stanovništva u Njujorku.
2 Čikago Ilinois 3.005.072
3 Los Anđeles Kalifornija 2.966.850
4 Filadelfija pensilvanija 1.688.210
5 Hjuston Teksas 1.595.138
6 Detroit Mičigen 1.203.339
7 Dalas Teksas 904.078
8 San Dijego Kalifornija 875.538 Prvi put među 10 najvećih gradova SAD.
9 Feniks Arizona 789.704 Prvi put među 10 najvećih gradova SAD.
10 Baltimor Maryland 786.775

1990.[uredi | uredi izvor]

Do 1990, kao i 1970, sjeveroistočni delovi SAD su gubili stanovništvo, dok su zapadni i jugozapadni gradovi sve više dobijali na stanovništvu. Ovo je dvadesetprvi popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država Populacija Beleške
1 Njujork Njujork (država) 7.322.564 Populacija u Njujorku se malo povećala u odnosu na 1980, ali je još bila manja u odnosu na 1970.
2 Los Anđeles Kalifornija 3.485.398
3 Čikago Ilinois 2.783.726
4 Hjuston teksas 1.630.553
5 Filadelfija Pensilvanija 1.585.577
6 San Dijego Kalifornija 1.110.549
7 Detroit Mičigen 1.027.974
8 Dalas Teksas 1.006.877
9 Finiks Arizona 983.403
10 San Antonio Teksas 935.933 Pri put među 10 najvećih gradova SAD.

2000.[uredi | uredi izvor]

Popis iz 2000. je bio najdetaljniji do sad. Američki biro za populaciju stanovništva je izdao spisak svih gradova koji imaju više od 100.000 stanovnika. Ovo je dvadesetdrugi popis stanovništva u SAD.

Rang Grad Savezna država populacija Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj.
Beleške
1 Njujork Njujork (država) 8.008.278 26.403.8
2 Los Anđeles Kalifornija 3.694.820 7.876.4 Los Anđeles prevazilazi Čikago u broju stanovnika.
3 Čikago Ilinois 2.896.016 12.752.2 Čikago je povratio malo stanovništva iz 1990. ali još ima dosta manje stanovnika nego 1950.
4 Hjuston Teksas 1.953.631 3.371.8
5 Filadelfija Pensilvanija 1.517.550 11.232.8
6 Finiks Arizona 1.321.045 2.781.7
7 San Dijego Kalifornija 1.223.400 3.772.4
8 Dalas Teksas 1.188.580 3.470.3
9 San Antonio Teksas 1.144.646 2.808.3
10 Detroit Mičigen 951.270 6.853.5 Procenjuje se da Detroit više ne spada u 10 najvećih gradova u SAD i da ga je prevazišao San Hoze.

2010 procena[uredi | uredi izvor]

1 - Njujork
2 - Los Anđeles
3 - Čikago
4 - Hjuston
Rang Grad Populacija
u granicama
grada
Populacija
Gustina naseljenosti
po milji kvadratnoj
Metropolitsko
područje
Region
miliona rang
1 Njujork, Njujork (država) 8.274.527 27.147.4 18.8 1 Srednji Atlantik
2 Los Anđeles, Kalifornija 3.834.340 7.876.8 12.9 2 Zapad
3 Čikago, Ilinois 2.836.658 12.750.3 9.5 3 Srednji Zapad
4 Hjuston, Teksas 2.208.180 4.371.7 5.7 6 Jugozapad
5 Finiks, Arizona 1.564.259 2.782.0 4.2 12 Jugozapad
6 Filadelfija, Pensilvanija 1.547.634 11.233.6 5.8 5 Srednji Atlantik
7 San Antonio, Teksas 1.328.984 2.808.5 2.0 27 Jugozapad
8 San Dijego, Kalifornija 1.266,731 3.771.9 3.0 17 Zapad
9 Dalas, Teksas 1.240,499 3.469.9 6.1 4 Jugozapad
10 San Hoze, Kalifornija 939.899 5.117.9 1.8 31 Zapad

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Morris, Richard B. (1996). Encyclopedia of American History (Seventh izd.). Collins Reference. ISBN 0062700553. 
  • Peter C. Mancall; Gary B. Nash; Allan M. Winkler; Charlene Mires; John W. Jeffries, ur. (2009). Encyclopedia of American History. Facts on File. ISBN 0816071365. 
  • Stanley I. Kutler (2002). Dictionary of American History (Third izd.). Charles Scribners & Sons. ISBN 0684805332. 
  • Paul S. Boyer (2001). The Oxford Companion to United States History. Oxford University Press. ISBN 0195082095. 
  • Michael Kazin; Rebecca Edwards; Adam Rothman, ur. (2011). The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History. Princeton University Press. ISBN 0691152071. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Population of the 100 Largest Cities and Other Urban Places in the United States: 1790 to 1990"
  2. ^ "Cities with 100,000 or More Population Ranked by Selected Subject"
  3. ^ County and City Data Book
  4. ^ "Population of the 24 Urban Places: 1790"
  5. ^ "Population of the 33 Urban Places: 1800"
  6. ^ "Population of the 46 Urban Places: 1810"
  7. ^ "Population of the 61 Urban Places: 1820"
  8. ^ "Population of the 90 Urban Places: 1830"
  9. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1840"
  10. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1850"
  11. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1860"
  12. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1870"
  13. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1880"
  14. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1890"
  15. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1900"
  16. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1910"
  17. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1920"
  18. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1930"
  19. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1940"
  20. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1950"
  21. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1960"
  22. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1970"
  23. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1980"
  24. ^ "Population of the 100 Largest Urban Places: 1990"
  25. ^ "Cities with 100,000 or More Population in 2000 ranked by Population, 2000 in Rank Order"
  26. ^ "Cities with 100,000 or More Population in 2000 ranked by Population per Square Mile, 2000 in Rank Order"