Nepravilna menstrualna krvarenja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nepravilna menstrualna krvarenja
Specijalnostiginekologija

Nepravilna menstrualna krvarenja ili disfunkcionalna krvarenja materice označavaju poremećaje menstrualnog ciklusa u kome menstrualno krvarenje, otstupa od normalnog u: trajanju (normalno od 4 do 7 dana), količini izlučene krvi (normalno do 80 ml) i redovnosti (normalno 21 do 35 dana). [1][2]

Karakteristike[uredi | uredi izvor]

Poremećaji menstrualnog krvarenja su poznati od davnina, pa su ih mnogi istraživači kroz istoriju nazivali i tretirali na različite načine,[3] da bi tek u 19. veku Roberto Schroeder, u svom radu o menstruaciji,[4] opisao tri karakteristike menstruacije (koje su do danas poznate i koji se svakim danom sve više šire među lekarima i drugim strukama), a to su:[5]

  • periodičnost - u odnosu na datumu početka menstruacije (koja se javlja svakih 28 do 30 dana)
  • intenzitet - količini krvi koja se gubi tokom menstruacije (koji prosečno iznosi do 80 ml)
  • trajanje - odgovara danima koliko dugo traje menstrualni gubitak krvi (obično je to tri do četiri dana)

U odnosu na napred navedene karakteristike menstruacije primeri nepravilnih menstrualnih ciklusa uključuju:[6]

  • Periode koji se javljaju kraće od 21 dana ili više od 35 dana
  • Propuštena tri ili više menstrualna perioda zaredom
  • Menstrualni tok koji je mnogo jači ili manji nego inače
  • Periodi menstrualnog krvarenja koji traju duže od sedam dana
  • Periodi menstrualnog krvarenja koji su praćene bolom, grčevima, mučninom ili povraćanjem
  • Oskudno krvarenje ili mrlje koje se dešava između menstruacija, nakon menopauze ili posle seksa.
Oblici nepravilnog menstrualnog krvarenja[5]
Znaci i simptomi
Menoragija Produženo menstrualno krvarenje
Metroragija Česta krvarenja bez redovne pojave, nevezano za ciklus
Menometroragija Produženo, obilno i nepravilno krvarenje
Brahimenoreja Krvarenje traje manje od 3 dana
Amenoreja Stanje u kojem su menstruacije kod žene potpuno prestale. Odsustvo menstruacije 90 ili više dana smatra se abnormalnim osim ako je žena trudna, doji ili prolazi kroz menopauzu (što se obično javlja kod žena između 45 i 55 godina).
Izostanak prve menstruacije do 16 godine života ili izostanak menstruacije duže od 6 meseci. Mlade žene koje nisu počele menstruaciju do 15 ili 16 godina ili u roku od tri godine nakon što su njihove grudi počele da se razvijaju takođe se smatra da boluju od amenoreje.
Oligomenoreja Odsustvo menstruacije od 6 nedelja do 6 meseci
Polimenoreja Krvarenje koje se javlja kada se menstrualni ciklusi javljaju u periodima kraćim od 21 dana
Hipermenoreja Veoma obilna menstruacija
Hipomenoreja Veoma oskudna menstruacija
Oskudno krvarenje Oskudno tačkasto krvarenje

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Postoji mnogo uzroka abnormalnih menstrualnih krvarenja, počev od stresa do ozbiljnijih zdravstvenih stanja:

Stresni faktori i načina života[uredi | uredi izvor]

Dobijanje ili gubitak značajne težine, dijeta, promene u rutini vežbanja, putovanja, bolest ili drugi poremećaji u svakodnevnoj rutini žene mogu uticati na njen menstrualni ciklus.

Pilule za kontrolu rađanja[uredi | uredi izvor]

Većina kontracepcijskih pilula sadrži kombinaciju hormona estrogena i progestina (neke sadrže samo progestin). Pilule sprečavaju trudnoću tako što sprečavaju jajnike da otpuštaju jajnu ćeliju. Uključivanje ili isključivanje kontracepcijskih pilula može uticati na menstruaciju. Neke žene imaju neredovne ili izostane menstruacije i do šest meseci nakon prestanka uzimanja kontracepcijskih pilula. Ovo je važno uzeti u obzir kada planirate začeće i trudnoću. Žene koje uzimaju kontracepcijske pilule koje sadrže samo progestin mogu imati krvarenje između menstruacija.

Polipi ili fibroidi materice[uredi | uredi izvor]

Polipi materice su male benigne (nekancerozne) izrasline u sluzokoži materice. Fibroidi materice su tumori koji se vezuju za zid materice. Može postojati jedan ili više fibroida, koji se kreću od malih kao što su semenke jabuke do veličine grejpfruta. Ovi tumori su obično benigni, ali mogu izazvati obilno krvarenje i bol tokom menstruacije. Ako su fibroidi veliki, oni mogu izvršiti pritisak na bešiku ili rektum, izazivajući nelagodnosti i smetnje u mokrenju i defekaciji.

Endometrioza[uredi | uredi izvor]

Tkivo endometrijuma koje oblaže matericu razgrađuje se svakog meseca i ispušta se sa menstrualnim tokom. Endometrioza se javlja kada tkivo endometrijuma počinje da raste izvan materice. Često se tkivo endometrijuma vezuje za jajnike ili jajovode; ponekad raste na crevima ili drugim organima u donjem delu digestivnog trakta i u predelu između rektuma i materice. Endometrioza može izazvati abnormalno krvarenje, grčeve ili bol pre i tokom menstruacije, kao i bolan seksualni odnos.

Inflamatorna bolest karlice[uredi | uredi izvor]

Inflamatorna bolest karlice (PID) je bakterijska infekcija koja pogađa ženski reproduktivni sistem. Bakterije mogu ući u rodnicu (vaginu) tokom seksualnog kontakta, a zatim se proširiti na matericu i gornji genitalni trakt. Bakterije takođe mogu ući u reproduktivni trakt jatrogeno nakon ginekoloških procedura ili porođaja, pobačaja ili abortusa. Simptomi inflamatornih bolesti karlice uključuju obilan iscedak iz rodnice sa neprijatnim mirisom, neredovne menstruacije, bol u karlici i donjem delu stomaka, groznicu, mučninu, povraćanje ili dijareju.

Sindrom policističnih jajnika[uredi | uredi izvor]

Šematizovan prikaz sindroma policističnih jajnika

Kod sindroma policističnih jajnika, jajnici stvaraju velike količine androgena, koji su muški hormoni. U jajnicima se mogu formirati male kesice (ciste) ispunjene tečnošću. Često se mogu videti na ultrazvuku. Hormonske promene mogu sprečiti sazrevanje jajnih ćelija, pa se ovulacija možda neće odvijati dosledno. Ponekad će žena sa sindromom policističnih jajnika imati neredovne menstruacije ili potpuno prestati sa menstruacijom. Pored toga, stanje je povezano sa gojaznošću, neplodnošću i hirzutizmom (prekomerni rast kose i akne). Ovo stanje može biti uzrokovano hormonskom neravnotežom, iako je tačan uzrok nepoznat. Lečenje sindroma policističnih jajnika zavisi od toga da li žena želi trudnoću. Ako trudnoća nije cilj, onda gubitak težine, oralne kontraceptive, a lek Metformin (senzibilizator insulina koji se koristi kod dijabetesa) može regulisati ciklus žene. Ako se želi trudnoća, mogu se isprobati lekovi koji stimulišu ovulaciju.

Prevremena insuficijencija jajnika[uredi | uredi izvor]

Ovo stanje se javlja kod žena mlađih od 40 godina čiji jajnici ne funkcionišu normalno. Menstrualni ciklus se zaustavlja, slično menopauzi. Ovo se može desiti kod pacijenata koji se leče od raka hemoterapijom i zračenjem, ili ako imaju porodičnu istoriju preuranjene insuficijencije jajnika ili određenih hromozomskih abnormalnosti.

Drugi uzroci[uredi | uredi izvor]

Drugi uzroci abnormalne menstruacije uključuju

  • Rak materice ili rak grlića materice
  • Lekovi, kao što su steroidi ili antikoagulansi (razređivači krvi).
  • Medicinska stanja, kao što su poremećaji krvarenja, nedovoljno ili preterano aktivna štitna žlezda ili poremećaji hipofize koji utiču na hormonsku ravnotežu.
  • Komplikacije povezane sa trudnoćom, uključujući pobačaj ili vanmateričnu trudnoću (oplođeno jaje se implantira izvan materice; na primer, unutar jajovoda).

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnostičke procedure
Procedura
Anamneza Razgovorom sa bolesnicom treba prikupiti sledeće informacija, koje su bitne za otkrivanje stvarne prirode bolesti i tačno postavljanje dijagnoze:
  • Isključite trudnoću ili upotrebu hormonske kontracepcije
  • Galaktoreja i androgeni simptomi (povećanje telesne težine, akne, gubitak kosa, hirzutizam)
  • Prethodne hirurške intervencije na genitalnom traktu (cerviks, materica)
  • Poremećaj u ishrani, stres ili prekomerna fizička aktivnost
  • Isključiti povezane hronične bolesti i upotrebu lekova (antagonista dopamin)
  • Povrede glave, oštećenje vida, glavobolja
  • Primena hemoterapije ili radioterapije
Opšti i ginekološki pregled Opštim i ginekološki pregledom treba:
  • Izračunati BMI (<17 ili >30)
  • Odredite polne karakteristike
  • Posmatrajte stigme endokrinopatija ili Turnerov sindrom
  • Obratite pažnju na znake virilizacije
  • Utvrditi otok trbuha
  • Da li je himen neperforiran
  • Da li postoji slepi završetak rodnice ili septum rodnice
  • Da li postoji nedostatak grlića materice ili materice
Hormonski testovi Od testova treba uraditi:
Ostali testovi Od ostalih testova treba uraditi:
  • Krivu bazalne temperature
  • Ultrazvučni pregled male karlice
  • CT i MRI glave i karlice
  • Histeroskopiju
  • Kariotipizaciju u odsustvu materice ili test na Tarnerov sindrom
  • Specifične testove za endokrinopatije
Ostali pregledi Pacijenicu obavezna treba poslati na:
  • Konsultativni pregled endokrinologa
  • Konsultativni pregled neurologa

Terapija[uredi | uredi izvor]

Jedan od preparata na bazi estrogena

Postoji nekoliko opcija lečenja nepravilnog krvarenja, u zavisiti od uzroka krvarenja, starosti pacijentice i da li ona želi da zatrudni u budućnosti.

Ako je krvarenje umerenog intenziteta, pacijentici se savetuje uzimanje oralnih kontraceptiva koji sadrže relativno visoke doze estrogena. U težim slučajevima neophodno je bolničko lečenje, odmor i primena estrogena i progesterona u obliku injekcija.[7]

Šematizovan prikaz histerektomije

Jedan od oblika lečenja je i ugradnja intrauterinog uređaja (jedna vrsta spirale) koji lekar ubacuje u matericu kroz rodnicu kako bi sprečio trudnoću. Ovaj uređaj može značajno smanjiti abnormalno krvarenje. Kako ponekad spirale (kao i kontraceptivne pilule) mogu izazvati abnormalno krvarenje, ako se to dogodi pacijentica o tome odmah treba da izvesti lekara.

Od ostalih lekova najčešće se propisuju preparati gvožđa zbog moguće sekundarne anemije, i oralni kontraceptivi (narednih nekoliko meseci) kako bi se sprečilo ponovno pojavljivanje intenzivnog krvarenja iz materice.

Ablacija endometrijuma

Ako hormonski preparati ne zaustave krvarenje, onda se nakon biopsije endometrijuma ili eksplorativne kiretaže (kako bi se utvrdio tačan uzrok krvarenja), primenjuje kauzalna terapija u skladu sa dobijenim nalazom, npr:

  • Histerektomija ili uklanjanje materice, nakon koje žena neće imati više menstruacije ali nećete moći i da zatrudni. Histerektomija je velika operacija koja zahteva opštu anesteziju i duži boravak u bolnici.
  • Ablacija endometrijuma je hirurška procedura koja uništava sluzokožu materice, ali za razliku od histerektomije, ne uklanja matericu. Ablacija endometrijuma može zaustaviti sva menstrualna krvarenja kod nekih žena. Međutim, neke žene i dalje imaju lagano menstrualno krvarenje ili mrljasto krvarenje nakon ablacije endometrijuma. Dok određen broj žena ima redovne menstruacije nakon procedure, deo njih i dalje mora da koriste neki oblik kontrole rađanja iako, u većini slučajeva, trudnoća nije verovatna nakon procedure.

Prevencija[uredi | uredi izvor]

U mere revencije nepravilnog menstrualnog krvarenja može se primeniti:[6]

  • Održavanje zdravog način života umerenim vežbanjem i unosom kvaltetne hrane. Ako osoba mora smršati to mora raditi postepeno umesto da se okrećete dijetama koje drastično ograničavaju unos kalorija i hranjljivih materija.
  • Dovoljno vreme odmora.
  • Tehnike vežbanja za smanjenja stresa i opuštanje.
  • Kod sportista, smanjiti dugotrajne ili intenzivne rutine vežbanja. Prekomerne sportske aktivnosti mogu izazvati neredovne menstruacije.
  • Pilule za kontrolu rađanja ili druge metode kontracepcije prema uputstvima lekara.
  • Promenu tampona ili higijenske uloške otprilike svakih četiri do šest sati da bi se izbegao sindrom toksičnog šoka i sprečili infekcije.
  • Redovne preglede kod ginekologa.

Kada zatražiti medicinsku pomoć zbog nepravilne menstruacije?[uredi | uredi izvor]

Lekaru ili medicinskom stručnjaku đena bi trebalo da se obrati ako ima bilo koji od sledećih simptoma:

  • Jak bol tokom menstruacije ili između menstruacija
  • Neuobičajeno jako krvarenje (kvašenje kroz higijenski uložak ili tampon svakih dva do tri sata) ili izlaženje velikih ugrušaka
  • Nenormalan ili neprijatan vaginalni iscedak
  • Visoku temperaturu
  • Period krvarenja koji traje duže od sedam dana
  • Krvarenje ili krvne mrlje iz rodnice između menstruacije ili nakon što je prošla kroz menopauzu
  • Menstruacije koje postaju veoma neredovne nakon što je imala redovne menstrualne cikluse
  • Mučninu ili povraćanje tokom menstruacije
  • Simptomi sindroma toksičnog šoka, kao što su groznica,, povraćanje, dijareja, nesvestica ili vrtoglavica

Takođe bi žena trebalo da posetite lekara ako misli da je trudna.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Krueger MV (2015). "Menstrual Disorders". In South-Paul JE, Matheny SC, Lewis EL (eds.). Current Diagnosis & Treatment: Family Medicine (4 ed.). New York, NY: McGraw-Hill Education. Retrieved 2020-07-31.
  2. ^ Bulun SE. Physiology and pathology of the female reproductive axis. In: Melmed S, Auchus RJ, Goldfine AB, Koenig RJ, Rosen CJ, eds. Williams Textbook of Endocrinology. 14th ed. Philadelphia, PA: Elsevier; 2020:chap 17.
  3. ^ Francisco BERUMEN ENCISO. Lázaro PAVÍA CRESPO. José CASTILLO ACUÑA. Clasificación y nomenclatura de las alteraciones menstruales Ginecol Obstet Mex 2007;75(10):641-51
  4. ^ Schroerer De Kiel Roberto. Patología de la Menstruación, 1824
  5. ^ a b ENCISO, BERUMEN. „Clasificación y nomenclatura de las alteraciones menstruales” (PDF). Pristupljeno 12. 7. 2022. 
  6. ^ a b „Abnormal Menstruation (Periods): Types, Causes & Treatment”. Cleveland Clinic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-11. 
  7. ^ „Disfunkcionalno krvarenje materice, posledice stresa, zadebljana mater”. Stetoskop.info (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-07-13. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).