Nibro

Koordinate: 56° 44′ 35″ S; 15° 54′ 32″ I / 56.743056° S; 15.908889° I / 56.743056; 15.908889
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nibro
šved. Nybro
Stara panorama središnjeg Nibroa
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Švedska
OkrugKalmarski okrug
Osnovan1865.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.12.810
 — gustina1.172 st./km2
Aglomeracija (2010.)19.608
Geografske karakteristike
Koordinate56° 44′ 35″ S; 15° 54′ 32″ I / 56.743056° S; 15.908889° I / 56.743056; 15.908889
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina85 m
Površina10,93 km2
Nibro na karti Švedske
Nibro
Nibro
Nibro na karti Švedske
Pozivni broj+46 0481
Veb-sajt
www.nybro.se

Nibro (šved. Nybro) grad je u Švedskoj, u jugoistočnom delu države. Grad je u okviru Kalmarskog okruga, gde je četvrti grad po veličini. Oskarhavn je istovremeno i sedište istoimene opštine.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Grad Nibro se nalazi u jugoistočnom delu Švedske i Skandinavskog poluostrva. Od glavnog grada države, Stokholma, grad je udaljen 430 km južno.

Nibro se smestio blizu zapadne obale Baltičkog mora. Grad se nalazi u brežuljkastom području. Nadmorska visina gradskog područja je oko 85 m.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Nibroa bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Međutim današnje naselje je relativno mlado, jer je osnovano u 19. veku, a tek 1865. godine postalo i zvanično naselje. 1932. godine naselje je dobilo i gradska prava.

Nibro se brzo razvijao od druge polovine 19. veka sa dolaskom industrije i železnice. Ovo blagostanje traje i dan-danas.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Nibro ima oko 13.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 20.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.). Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu stagnira.

Većina stanovništva su etnički Šveđani, a pored njih živi i manji broj skorašnjih useljenika iz svih delova sveta.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Danas je Nibro savremeni industrijski grad sa posebno razvijenom industrijom (obrada drveta, proizvodnja stakla). Poslednje dve decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]