Novi Dunav

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Novi Dunav kod Langenzersdorfa Coordinates 48°14′00″N 16°24′20″E / 48.23333°N 16.40556°E / 48.23333; 16.40556
Novi Dunav između Donauštašta (Kaisermühlen) i Floridsdorfa
Pogled sa Leopoldsberga na početak Dunavskog ostrva (Donauinsel) i odvajanje Novog Dunava na ulivnoj građevini u Langenzersdorfu
Copa Cagrana i Sunken City na obali reke Novog Dunava, sa gradom Dunav
Pogled južno od Novog Dunava i ulice Dunavskog grada, sa Florisdorfer mosta

Novi Dunav (nemački Neue Donau) je bočni kanal izgrađen 1972–88. na istočnoj strani Dunava u Beču, Austrija. Stvoren je da pruži zaštitu od poplava prihvatajući višak vode.[1] Donauinsel (ostrvo Dunav), napravljeno je od uklonjenog materijala,[2] i odvaja novi plovni put od glavnog toka reke. Program Ujedinjenih nacija za ljudska naselja (UN-HABITAT) nazvao je projekat „prvim zaista višenamenskim i u potpunosti održivim sistemom zaštite od poplava“.[3]

Novi Dunav teče paralelno sa rekom oko 21 km[3] kroz bečko gradsko područje. Razdvaja se od glavnog toka u Langenzersdorfu u Donjoj Austriji (severozapadno od grada), protiče kroz 21. okrug i pridružuje mu se u nacionalnom parku Dunav-Auen u 22. okrugu (na jugoistoku). Kanal je oko 150 m širok; ostrvo je širine između 70 i 210 m. Sadašnji tok Novog Dunava i mesto Dunavskog ostrva prethodno su bili prostrane livade koje su kao poplavno područje predstavljali prve pokušaje zaštite od poplava Dunava, 1868 - 75. Leva, severna obala Novog Dunava zaštićena je branom Hubertus (Marčfeldova zaštitna brana), koja je završena 1875. godine.

Nakon katastrofalnih poplava u Beču 1954, godine diskusija dovele su do novog plana za regulisanje Dunava koji bi obuhvatio izgradnju oslobađajućeg kanala i duge barijere u vidu ostrva.[4] Izgradnja je započeta 1972.[5] a završena je tek 1988. godine.

Na početku Novog Dunava je preliv poznat kao ulivna građevina (Einlaufbauwerk), koji je obično zatvoren, čineći Novi Dunav mirnim vodnim telom.[6] Kada se nivo Dunava digne, otvara se radi oslobađanja pritiska na reku i sprečavanja poplave. To obično dovodi do zabrane plivanja u Novom Dunavu koja traje najviše nekoliko nedelja, sve dok se kvalitet vode ne poboljša. Dalji prelivi nalaze se tik iznad mosta Prater (preliv 1) i na nivou naftnog terminala Lobau (preliv 2),[7] približno 1,5 km pre nego što se Novi Dunav pridruži glavnom vodotoku.

Do Novog Dunava se može doći preko linija U6 (stanica Novi Dunav), U1 (stanica Donauinsel) i U2 (stanica Donauštatbrike), tramvajskom linijom 31 preko mosta Floridsdorf, kao i raznim gradskim autobuskim linijama. Ima staze pogodne za regate; u septembru 2009. godine održana je Svetska regata veslanja [8]; i skijanje na vodi. Najpoznatiji deo obale je Copa Cagrana, pored mosta Rajhsbrike (Reichsbrücke). Privatni motorni brodovi nisu dozvoljeni na Novom Dunavu.

Opisana je kao "autoput za plivače", jer su je ljudi koristili da putuju po gradu.[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Einar Broch, et al., Hydropower '97: Proceedings of the 3rd International Conference on Hydropower, Trondheim/Norway/30 June – 2 July, 1997, Rotterdam/Brookfield, Vermont: Balkema. . 1997. str. 89. ISBN 90-5410-888-6 https://books.google.com/books?id=iG3-CD8O6l0C&pg=PA89&dq=%22New+Danube%22+flood+control&cd=3#v=onepage&q=%22New%20Danube%22%20flood%20control&f=false.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć): "the New Danube was built as an artificial spillway for flood protection."
  2. ^ Archiv für Hydrobiologie Supplement volume, Volume 155 (1995), p. 213.
  3. ^ a b Flood Control on the Danube in Vienna, Austria – The Danube Island Project Arhivirano 2011-06-11 na sajtu Wayback Machine, 2006 Best Practices Database, The United Nations Human Settlements Programme, 2007, retrieved May 30, 2010.
  4. ^ Iwona Wagner, J. Marsalek, and Pascal Breil, Aquatic Habitats in Sustainable Urban Water Management: Science, Policy and Practice, Paris: UNESCO, Leiden: Taylor & Francis. . 2008. str. 195. ISBN 978-92-3-104062-7 https://books.google.com/books?id=lxNDrFTcGggC&pg=PA195&dq=%22New+Danube%22+flood+control&cd=5#v=onepage&q=%22New%20Danube%22%20flood%20control&f=false.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).
  5. ^ Michael Ludwig, Fritz Hofmann, and Martin Lang, 60 Jahre Wien 1945–2005. . Vienna: Bohmann. 2005. str. 187. ISBN 3-901983-57-0 https://books.google.com/books?id=wdkhAQAAIAAJ&q=%22Die+Neue+Donau%22++1975+-wikipedia&dq=%22Die+Neue+Donau%22++1975+-wikipedia&hl=en&ei=lbYCTKyWE5WqNqPY_Ds&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CCgQ6AEwATgK.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć) (German).
  6. ^ Flood Protection: Solution on the Danube at Vienna Arhivirano na sajtu Wayback Machine (6. jul 2011), Aquamedia.at, retrieved May 30, 2010.
  7. ^ Raimund Hinkel (1995). Wien an der Donau: der grosse Strom, seine Beziehungen zur Stadt und die Entwicklung der Schiffahrt im Wandel der Zeiten. Vienna: Brandstätter. str. 72. ISBN 3-85447-509-8. : "Die Wehre I (oberhalb der Praterbrücke) und II (am unteren Ende des Gerinnes)," "Gesamtlänge von 21,2 km von ihrem Anfang bei Langenzersdorf bis zu ihrem Ende beim Ölhafen Lobau (Wehr II)"
  8. ^ Official site, World Rowing, retrieved May 30, 2010.
  9. ^ „VIENNA’S AUTOBAHN FOR SWIMMERS”. Arhivirano iz originala 08. 03. 2022. g. Pristupljeno 2018-01-04. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Serija članaka o regulaciji Dunava hronološkim redosledom