Notohorda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Notohorda
Transverzalni presek embriona, nakon 40-satne inkubacije
Detalji
Dani15
PrekurzorHordomezoderm
DoPolpozno jezgro (Nucleus pulposus)
Identifikatori
LatinskiNotochorda
MeSHC000000
TEE5.0.1.1.0.0.8
FMA85521
Anatomska terminologija

Notohorda je fleksibilna vrpca napravljena od materijala koji je sličan hrskavici. Ako vrsta ima notohordu, ona je, po definiciji, hordat. Notohorda leži duž anteroposteriorne (glava–rep) osi, obično bliže leđnoj nego trbušnoj površini životinja, a sastoji se od ćelija izvedenih iz mezoderma. Poznato je da notohorda ima mnoge funkcije, uključujući i razvojne. Najčešće se navodi kao prekursor mišićnih veza, kičmemnim pršljenova i tkivo koje je uključeno u signalizaciju za okolno tkivo u toku razvoja.[1][2][3][4]

Smatra se da notohorda predstavlja prednost (i u evolucijskom i u razvojnim kontekstu), jer daje čvrstu strukturu za mišićna hvatišta, ali su i dalje bili fleksibilni. Kod nekih hordata, notohorda se i dalje održala tokom života kao glavna osovinska podrška tela, dok je u većini tetrapoda postaje pulpozno jezgro nucleus pulposus u međupršljenskim diskovima. Notohorda ima ključnu ulogu u signalizaciji i koordinaciji razvoja. Embrioni kičmenjaka, tokom razvoja i danas prolaze kroz fazi notohordne strukture, u fazi gastrulacije. Notohorda se nalazi na trbušnoj (ventralnoj) strani neuralne cevi.[5]

Organizmi sa post-embrionskom notohordom[uredi | uredi izvor]

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gilbert S. F. (2010). Developmental biology (9th izd.). Sinauer Associates. ISBN 978-0-87893-558-1. 
  2. ^ Sofradžija A, Šoljan D, Hadžiselimović R. : Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo. 2000. ISBN 9958-16-8 nevažeći ISBN.
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. : Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. 2000. ISBN 978-9958-10-222-6.
  4. ^ Harrison, Lionel G. (23. 10. 2010). The Shaping of Life: The Generation of Biological Pattern (na jeziku: engleski). Cambridge University Press. ISBN 9781139494458. 
  5. ^ Kardong K. V. (1995). Vertebrates: Comparative anatomy, function, evolution. McGraw-Hill. ISBN 978-0-697-21991-6. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]