Opsada Antiohije (1188)
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Opsada Antiohije | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Deo Krstaški ratovi | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
Kneževina Antiohija | Ajubidi | ||||||
Komandanti i vođe | |||||||
Boemund III od Antiohije | Saladin | ||||||
Jačina | |||||||
nepoznati | nepoznati | ||||||
Žrtve i gubici | |||||||
nepoznati | nepoznati |
Opsadu Antiohije 1188. godine izvršio je Saladin. Završena je neuspehom.
Uvod[uredi | uredi izvor]
Nakon Hitinske bitke i pada Jerusalima Saladin kreće u osvajanje preostalih hrišćanskih gradova u Svetoj Zemlji. Opsada Tira koga je branio Konrad od Monferata završena je neuspehom. Potom Saladin usmerava snage ka kneževini Antiohiji osvajajući usput Banijas, Valaniju, Džabalu, Latakeju i mnoge druge gradove. Antiohija nije učestvovala u bici kod Hitina, ali je bila jedna od najvažnijih krstaških država u Svetoj Zemlji. Godinama je izbegavala napade krstaša jer je bila u vizantijskoj interesnoj sferi. Međutim, smrću cara Manojla Komnina Vizantija slabi pa se Saladin usudio za napad.
Opsada[uredi | uredi izvor]
Tokom septembra 1188. Saladin izoluje Antiohiju. Boemund III, knez Antiohije, šalje svoju ženu i sina na pregovore sa muslimanima. Pregovori su završeni 26. septembra 1188. godine. Saladin se povlači, a dogovoreno je da krstaši predaju grad za sedam meseci ukoliko ne dobiju pomoć. Naravno, Antiohija nije ni mislila da održi obećanje, ali je Saladinu bio potreban dobar izgovor da napusti opsadu i nastavi sa osvajanjima.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Fajfrić, Željko (2006). Istorija krstaških ratova. Sremska Mitrovica: Tabernakl. ISBN 978-86-85269-05-9.