Opsada Arke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opsada Arke
Deo Prvi krstaški rat

Ruta krstaša kroz Aziju
Vreme14. februar - 13. maj 1099. godina
Mesto
Arka, Liban
Ishod Neuspeh krstaša
Sukobljene strane
Krstaši Tripoli
Komandanti i vođe
Remon od Sen Žila Lokalna milicija

Opsada Arke odigrala se 1098. godine tokom Prvog krstaškog rata, a završena je neuspehom. Tokom opsade poginuo je učesnik krstaškog rata Petar Bartolomej.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Nakon osvajanja Antiohije, Boemund Tarentski je ostao u gradu da vlada kao knez. Remon od Sen Žila i Gotfrid Bujonski preuzeli su vođstvo nad krstaškom armijom i nastavili pohod na Jerusalim. Nakon osvajanja Marata, krstaši stižu do Tripolija. Gospodar Tripolija poziva krstaše na svoj dvor. Oni su, oduševljeni bogatstvom koje su tamo videli, odlučili da osvoje jedan grad Tripolija da bi naterali gospodara Tripolija da plati veliku sumu novca ne bi li i drugi gradovi završili na taj način. Izbor je pao na grad Arku.

Početak opsade[uredi | uredi izvor]

Arka je bio mnogo jači grad nego što se u prvom momentu učinilo. U središtu grada bila je veoma jaka citadela, bilo je tu mnoštvo bogatih trgovaca, bašti prepunih voća, akvadukt je snabdevao grad vodom. Opsada je započela 14. februara 1099. godine i odmah na početku zapela. Grofov primer uticao je i na Gortfrida Bujonskog i Roberta Normandijskog koji su uskoro stigli. Napali su grad Džibelu, jedno od mesta grada Tripolija. Obojica su stali pred Džibelom i Arkom.

Smrt Petra Bartolomeja[uredi | uredi izvor]

Petar Bartolomej je, u međuvremenu, imao još jednu viziju u kome mu je javljeno da Arku treba uništiti, a njemu je dato ovlašćenje da ekskomunicira sve one za koje misli da rade pogrešno. Ostale krstaške vođe posumnjale su u autentičnost Svetog Koplja koje je Petar nosio. Da bi ih uverio, Petar je predložio da zapale vatru kroz koju će on proći dokazujući im tako da je poslat od Boga. Vatra je zapaljena. Tako se završio život Petra Bartolomeja. Prema verziji kapelana Remona, Petar je nesmetano prošao kroz vatru, ali ga je raskidala histerična svetina koja je pokušala da ga dodirne. Prema normanskoj verziji Petar je izgoreo u vatri i umro sledećeg dana.

Dizanje opsade[uredi | uredi izvor]

Gotfrid Bujonski je uvideo da od opsade Arke neće imati koristi i da će sve zasluge za sebe prigrabiti Remon. Zbog toga je vršio pritisak na ostale krstaške vođe da se opsada prekine i pohod ka Jerusalimu nastavi. Takvo razmišljanje podupro je i gospodar Tripolija nudeći krstašima hranu, konje, vodiče i sve što im je potrebno da nastave pohod. Na kraju je Remon morao da popusti i sa suzama u očima digne opsadu 13. maja 1099. godine. Tripoli je mogao da odahne.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]