Opsada Port Artura

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opsada Port Artura
Deo Rusko-japanskog rata
Vreme1. avgust 1904. - 2. januar 1905.
Mesto
Ishod Japanska pobeda
Sukobljene strane
 Japan  Ruska Imperija

Opsada Port Artura se zbila za vrijeme Rusko-japanskog rata i trajala je od 1. avgusta 1904. do 2. januara 1905. Predstavljala je nastojanje japanskih snaga da zauzmu grad, odnosno luku Ljujšunjkou (na Zapadu poznatu kao "Port Artur") na krajnjoj južnoj tački poluostrva Ljaodong na obali Mandžurije, koja je predstavljala glavnu bazu ruske Pacifičke flote i glavni povod izbijanja rata.

Opsada[uredi | uredi izvor]

Opsada je počeli nakon što su Japanci zahvaljujući lokalnoj pomorskoj nadmoći u proljeće 1904. uspjeli da blokiraju Pacifičku flotu tako što su potopili trgovačke brodove i zatvorili ulaz u luku, pa su se nesmetano iskrcali u Koreji i Mandžuriji te tako odekli ruski garnizon. Pokušaji da se nakon toga zauzme sam grad nisu uspjeli, prije svega zbog snažnog sistema fortifikacije, ali i toga da su branitelji koristili moderno oružje i opremu kao što su brzometne puške, Maksimovi mitraljezi, ručne bombe, reflektore, bodljikavu žicu i radio, a zbog čega se opsada pretvorila u pozicijski rat umnogome sličan onome u kasnijem Prvom svjetskom ratu.

Japanci su pri tome pretrpili teške gubitke, a njihovo sporo napredovanje se nakon nekoliko mjeseci pretvorilo u trku s vremenom, s obzirom na najavljeni dolazak ruske Baltičke flote koja je trebalo da deblokira Port Artur. 28. novembra 1904. su uz teške gubitke ipak uspjeli osvojiti stratešku kotu 203 i dovući tešku artiljeriju, sa kojom su uspjeli da unište i neutrališu skoro sve ruske brodove u luci.

Smatrajući kako je uništenjem flote prestao razlog za otpor, te suočen s daljim napredovanjem Japanaca (koji su koristili podzemne mine), ruski general Steselj je 2. januara 1905. s Japancima otpočeo pregovore o kapitulaciji, koji su završeni tri dana kasnije.

Posledice[uredi | uredi izvor]

Opsada Port Artura je predstavljala najveću, najdužu i najkrvaviju bitku rata, a njen ishod je ozbiljno načeo prestiž Rusije i cara Nikolaja II; Baltička flota, koja je trebalo da deblokira Port Artur, je umjesto toga pokušala da stigne u Vladivostok, ali je nekoliko mjeseci kasnije uništena u bici kod Cušime kojom je rat konačno odlučen.