Pređi na sadržaj

Ораховички попис (knjiga)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Orahovički popis žrtava Drugog svjetskog rata
Korice knjige srpskog izdanja
Nastanak i sadržaj
AutorDragoslav Ilić
Zemlja Republika Srpska
Jeziksrpski
Izdavanje
IzdavačMuzej žrtava genocida; Odbor za Jasenovac SAS SPC
Broj stranica54
Tip medijameki povez
Prevod
Datum
izdavanja
2018.
Klasifikacija
ISBN?978-86-86831-45-3

Orahovički popis žrtava Drugog svjetskog rata predstavlja istoriografsko djelo koje donosi spiskove žrtava iz Orahovice i deset okolnih sela kao i njihovu naučnu obradu. Knjiga je objavljena 2018. godine u izdanju Muzeja žrtava Genocida i Odbor za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve.[1]

O priređivaču[uredi | uredi izvor]

Dragoslav Ilić je rođen u Sanskom Mostu 1979. godine. Studije istorije završio je na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci 2016. godine. Bavi se istraživanjem perioda Drugog svjetskog rata na jugoslovenskom području sa posebnim akcentom na žrtve genocida nad Srbima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Zaposlen je u Republičkom centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

O knjizi[uredi | uredi izvor]

Spiskovi žrtava koje donosi ova knjiga nastali su na inicijativu Srpske akadmije nauka i umjetnosti koje se 1983. godine obratila Svetom Arhijerejskom Sinodu Srpske pravoslavne crkve sa molbom da se preko crkvene infrastrukture izvrši popis žrtava Drugog svjetskog rata. Sinod je prihvatio ovu inicijativu na sjednici 7. oktobra 1983. godine, a zatim svim nadležnim vladikama poslao dokument kojim je traženo da sveštenici popišu žrtve u svojim parohijama i da dobijene podatke pošalju preko nadležnih episkopa dostave Sinodu. Spiskove koji su analizirani i objavljeni u ovoj knjizi sastavio je jeromonaj Leontije Alavanja iz manastira Orahovica koji je u ovom periodu obavljao dužnost parohijskog sveštenika u selima: Orahovica, Slatinski Drenovac, Đuričići, Gornji Meljani, Prekoračani, Pušine, Gornja Pištana, Donja Pištana, Duzluk, Kokočak i Kranja. Spiskovima je obuhvaćeno ukupno 439 srpskih žrtava genocida NDH. Analiza ovih spiskova pokazala je da se na njima našlo 128 imena osoba koje do sada nisu bile evidentirane kao žrtve. Ovaj popis, pored nesporne vrijednosti koja se nalazi u činjenici da je donio 28% novih imena žrtava, važan je i zato što je ukazao na mogućnosti budućih istraživanja žrtava Drugog svjetskog rata na srpskim etničkim prostorima.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Novo izdanje pod znakom Muzeja žrtava genocida: Orahovički popis žrtava Drugog svjetskog rata, (priredio Dragoslav Ilić), Beograd 2018.”. Muzej žrtava genocida. Pristupljeno 19. 11. 2021. 
  2. ^ Ilić, Dragoslav (2018). Orahovički popis žrtava Drugog svjetskog rata. Beograd: Muzej žrtava genocida i Odbor za Jasenovac Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve. ISBN 978-86-86831-45-3.