Pad bespilotne letelice u Zagrebu 2022.
Dana 10 marta. 2022. godine u 23:01 po srednjeevropskom vremenu u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske, srušila se izviđačka bespilotna letelica Tupoljev Tu-141, sovjetske proizvodnje.
Pozadina
[uredi | uredi izvor]Tupoljev Tu-141, bespilotna letelica (BPL) sovjetske proizvodnje, prvobitno je razvijena kasnih 1970-ih.[1] Teška je gotovo šest tona, a lansira se iz kamiona, iz čije se kabine programira i putanja leta.[2] Analitičari preciziraju da se nakon lansiranja Tu-141 ponaša više kao moderna krstareća raketa nego tradicionalna bespilotna letelica. Kada se let završi, letelica se spušta padobranom kako bi se ponovo koristila.[2] Poseduje domet od oko 1000 kilometara.[3]
Pad
[uredi | uredi izvor]Letelica je ušla u rumunski vazdušni prostor oko 23:23, gde ga je primetilo rumunsko vazduhoplovstvo. Letela je kroz rumunski vazdušni prostor 3 minuta.[4] Potom je nastavila da leti kroz mađarski vazdušni prostor narednih 40 minuta, gde ju je posmatralo i mađarsko ratno vazduhoplovstvo.[5] Na kraju je ušla u hrvatski vazdušni prostor, leteći brzinom od 700 kilometara na sat, pri visini od 1.300 metara,[6] gde ju je uočio hrvatski vojni radar.[7] Nakon sedam minuta provedenih u vazdušnom prostoru Hrvatske, srušila se u zagrebačkom naselju Horvati, 50-ak metara od Studentskog doma Stjepan Radić. Udar letelice o zemlju oborio je jednog čoveka sa bicikla i oštetio 40 automobila parkiranih u blizini.[8] Udar je takođe probudio i uznemirio učenike u domu.[9]
Istraga
[uredi | uredi izvor]Hrvatska civilna i vojna policija brzo je obeležila mesto nesreće. Sledećeg jutra, američki analitičar Tajler Rogovej identifikovao je letelicu i izjavio da se najverovatnije radi o sovjetskom Tupoljevu Tu-141,[10] tvrdnja je bila podržana ćiriličnim natpisima i oznakama crvene zvezde pronađene na razbacanim ostacima olupine u blizini mesta udara. Sa obližnjeg drveća visilo je nekoliko padobrana.[11] Tokom 12. marta Hrvatska vojska je nastavila sa iskopavanjem preostalih delova olupine, koji su bili zabijeni u zemlju.[12] Ostaci su odneti na tajnu lokaciju.[13] Istog dana, brigadir Vlado Kovačević , načelnik Glavnog štaba Hrvatske kopnene vojske, naveo je da je u letelici pronađena crna kutija, kao i da pojedini fragmenti upućuju na mogućnost da se u letelici nalazila eksplozivna naprava.[14]
Reakcije
[uredi | uredi izvor]U Hrvatskoj
[uredi | uredi izvor]Spor ili nepostojeći odgovor snaga protivvazdušne odbrane izazvao je zabrinutost u hrvatskoj javnosti,[15][16] a neki su incident uporedili sa sletanjem Matijasa Rusta na Crveni trg 1987.[17]
Hrvatski predsednik Zoran Milanović nesreću je opisao kao "ozbiljan incident" i dodao „da u takvim situacijama zavisimo od zapadnih saveznika [...] dok je očigledno došlo do neuspeha“.[18]
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je 12. marta da je[to]" čista i jasna pretnja i na nju se moralo reagovati i u NATO-u i u EU. Ovakvu situaciju ne možemo da tolerišemo, niti bi ona smela da se dogodi". Ovo je moglo da padne na nuklearnu elektranu u Mađarskoj" On je naveo i da je o situaciji napisao pismo generalnom sekretaru NATO-a.[8]
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević održao je konferenciju za novinare na kojoj je naveo da nema stradalih, ali da je načinjena materijalna šteta.[19] Dana 12. marta 2022. Tomašević je kritikovao pojedine neimenovane strane medije zbog navodnog lažnog predstavljanja mesta nesreće. On je izjavio: „Moram priznati da me prilično muče informacije u stranim medijima gde sam pročitao da se tako velika vojna letelica srušila u predgrađu Zagreba ili da se srušila pored Zagreba. Ne, nije se srušila pored Zagreba, srušila se usred Zagreba, u gusto naseljenom području, i nije se srušila ni u jednom prigradskom naselju. To je nešto što nikada ne bi trebalo da se desi, institucije treba da daju odgovor kako se to uopšte desilo i kako se to nikada više ne bi ponovilo."[20][21][22]
Pilot Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Ivan Selak kritikovao je sporu reakciju Komandnog centra NATO-a u Torehonu u Španiji.[23]
Jutarnji list je 12. marta 2022. objavio da bi Hrvatska mogla da zatraži od Sjedinjenih Američkih Država da u zemlju prebace svoj raketni sistem Patriot.[24]
Međunarodne
[uredi | uredi izvor]
Savetnik ukrajinskog ministra odbrane Markijan Buviski je u izjavi za hrvatske medije negirao pripadnost bespilotne letelice Ukrajini.[25] U naknadnom odgovoru na pisanje ruske novinarske agencije TASS, Državna služba za specijalne komunikacije Ukrajine takođe je tvrdila kako dotičnu BPL poseduju i ruska i ukrajinska vojska. Međutim, prema njima, ukrajinske letelice su označene ukrajinskim grbom, dok se na ruskim nalazi crvena zvezda.[26]
Ruska ambasada u Zagrebu negirala je ruskog vlasništvo nad letelicom, izjavivši da je "dron proizveden na području Ukrajine" i da ruske snage letelice tog tipa ne koriste od 1991. godine.[27]
Mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto izjavio je da se mađarska vlada uključila u istragu o padu letelice.[28]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Rogoway, Tyler. „Tu-141 "Strizh" Missile-Like Drone From The War In Ukraine Looks To Have Crashed In Croatia (Updated)”. The Drive (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 14. ožujka 2022. g. Pristupljeno 2022-03-12. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|archive-date=(pomoć) - ^ a b „Je li dron promašio koordinate i pao u pogrešan Jarun, stručnjak otkriva jesu li ga slali u Yarun kod Žitomira”. www.vecernji.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-12.
- ^ Munson Air International August 1997, p. 101.
- ^ „Rumunji objasnili zbog čega nisu srušili dron: 'Velika brzina, mala visina, vremenski uvjeti...'”. tportal.hr. Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ „Mađari o dronu koji je pao u Zagrebu: Pratili smo ga dok nije napustio naš prostor”. www.index.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ Telegram.hr. „Vlada se konačno oglasila: dron je stigao preko Mađarske, letio je 700 km/h, na visini od 1300 m”. Telegram.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ „Uočili smo letjelicu čim je ušla u Hrvatsku, nadležni saznali tek nakon pada: "To je ozbiljan incident"”. Dnevnik.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ a b „VIDEO Plenković: Ovo je čista prijetnja. NATO nije reagirao, nećemo to tolerirati”. www.index.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-12.
- ^ „Jutarnji list - ‘Strašno je smrdjelo, čovjeku je pozlilo‘; ‘Načuo sam razgovor policajaca, evo što su rekli...‘”. www.jutarnji.hr (na jeziku: hrvatski). 2022-03-11. Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ Rogoway, Tyler. „Tu-141 "Strizh" Missile-Like Drone From The War In Ukraine Looks To Have Crashed In Croatia (Updated)”. The Drive (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 14. ožujka 2022. g. Pristupljeno 2022-03-11. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|archive-date=(pomoć) - ^ „Jutarnji list - Pogledajte kako izgleda područje na koje su padali dijelovi letjelice, padobran visi sa stabla”. www.jutarnji.hr (na jeziku: hrvatski). 2022-03-11. Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ „Plenković o padu drona u Zagrebu: Lansiran je iz Ukrajine, ali ne znamo čiji je. Ovakvu situaciju ne možemo tolerirati. Ovo je bila prijetnja na koju treba reagirati”. tportal.hr. Pristupljeno 2022-03-12.
- ^ „Prvi rezultati istrage srušenog drona: Ipak greška u navigaciji? Banožić: 'U subotu ćemo rutu...”. Net.hr (na jeziku: hrvatski). 2022-03-11. Pristupljeno 2022-03-12.
- ^ „Pronađena crna kutija. Brigadir: Pretpostavljamo da je letjelica nosila bombu”. www.index.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-12.
- ^ Telegram.hr. „Skandalozna reakcija NATO saveza na pad drona u Zagrebu: 'Pratili smo putanju objekta'”. Telegram.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ „Pad drona u Zagrebu velika blamaža NATO-a: "Ako vam se to dogodi u ratu nemate pojma što radite"”. Novi list (na jeziku: hrvatski). 2022-03-11. Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ „Slobodna Dalmacija - Blamaža NATO-a, ali i naših Oružanih snaga, ravna je slijetanju Mathiasa Rusta na Crveni trg! A što bi tek bilo da nam je doletio moćni ruski Kalibr?!”. slobodnadalmacija.hr (na jeziku: hrvatski). 2022-03-11. Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ „VIDEO Milanović: Letjelica je došla iz Ukrajine, ima šest tona. Ozbiljan incident”. www.index.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ „Tomašević: Ovo je događaj bez presedana, tako nešto se nikad nije dogodilo u Zagrebu” (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ „VIDEO Tomašević o letjelici: Jako mi smeta ono što vidim u stranim medijima”. www.index.hr.
- ^ „Tomašević oštro kritizirao strane medije zbog izvještavanja o padu letjelice”. N1. 12. ožujka 2022. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|date=(pomoć) - ^ „Tomašević komentirao pad drona: 'Očekujem odgovore NATO-a. Ali, smetaju me napisi nekih medija...'”. Net.hr. 12. ožujka 2022. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|date=(pomoć) - ^ „'Za sporu reakciju nisu krivi ni Mađari ni Hrvati. Ovo je neobjašnjivi veliki propust NATO-a'”. www.vecernji.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ „Jutarnji list - Od SAD-a ćemo zahtijevati da kod nas razmjesti jedan od najboljih protuzračnih sustava”. www.jutarnji.hr (na jeziku: hrvatski). 2022-03-12. Pristupljeno 2022-03-12.
- ^ „Savjetnik ukrajinskog ministra obrane: "To nije naša letjelica, istražite čija je"”. Novi list (na jeziku: hrvatski). 2022-03-11. Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ „Ruska agencija: Dva ukrajinska drona su za probu lansirana na Krim, jedan je skrenuo s puta... Ukrajina: To je lažnjak!”. Dnevnik.hr (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2022-03-11.
- ^ vijesti, R. T. L. „I Rusi peru ruke od letjelice koja je pala u Zagrebu. Rusko veleposlanstvo: 'Taj dron proizveden je na teritoriju Ukrajine'”. Vijesti.hr (na jeziku: hrvatski). Arhivirano iz originala 13. ožujka 2022. g. Pristupljeno 2022-03-11. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum:
|archive-date=(pomoć) - ^ „Szijjarto: Mađarske vlasti surađuju u istrazi o dronu”. Hrvatska radiotelevizija. Pristupljeno 2022-03-12.
