Париз гори (film)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pariz gori (film)
Izvorni naslovParis Is Burning
RežijaJennie Livingston
Trajanje71 minuta
ZemljaSjedinjene Američke Države
Veb-sajtwww.miramax.com/movie/paris-is-burning
IMDb veza

Pariz gori je američki dokumentarni film iz 1990. godine u režiji Dženi Livingston. Snimljen sredinom kraja osamdesetih, film prikazuje kulturu balova u Njujorku i afroameričkim, latino, gej i transrodnim zajednicama. Neki kritičari smatraju da je ovaj film jedan od najvažnijih dokumentaraca o završetku „zlatnog doba“ dreg balova u Njujorku i da promišljeno istražuje odnose rase, klase, pola i seksualnosti u Americi.[1][2]

Kongresna biblioteka je 2016. godine film sačuvala u Nacionalnom registru filmova Sjedinjenih Država kao „kulturno, istorijski ili estetski značajan“.

Osmišljanje i produkcija[uredi | uredi izvor]

Livingston je studirala fotografiju i slikarstvo na Jejlu. Stigavši u Njujork, zaposlila se u lokalnom listu Staten Ajland Advans. Otišla je da bi studirala film na Njujorškom univerzitetu. Dok je bila u tom kvartu, bavila se fotografijom u Vašington Skver parku i tamo je upoznala dva mladića koji su se bavili vogue plesom. Zaintrigirana njihovim pokretima i neobičnim slengom koji su koristili (kasnije je shvatila da su govorili o "kategorijama" na dreg balskim takmičenjima), Livingston ih je pitala šta rade, i saznala je da oni vouguju . Otišla je na svoj prvi bal, mini-bal u Centru gej zajednice u 13. ulici, da snimi bal, da ispuni zadatak za letnje časove. Na tom balu, prvi put je videla Venus Ekstravaganzu.

Nakon toga, provela je vreme sa Vilijem Nindžom, da bi učila o kulturi balova i vougingu. Takođe je istraživala afroameričku istoriju, književnost i kulturu, kao i kvir kulturu i prirodu potkultura. Počela je da snima audio intervjue sa nekoliko ljudi sa bala: Venus i Dani Ekstravaganza, Dorijan Kori, Džunior Labeidža, Oktavija Sen Loren, i drugi. Glavno samofinansirano snimanje bilo je na balu Pariz gori 1986. Livingston je u saradnji sa Džonatanom Openhajmom napravila trejler od tog materijala, i tim trejlerom je dobila novčanu pomoć od različitih fondacija. Medison Dejvis Lejsi, sa televizijske stanice WNYC, je videla materijal i doprinela 125 hiljada dolara da podrži produkciju. Ostatak novca potreban za film je došao od izvršnog producenta Najdžela Finča iz BBC-2 Arene.

Po završetku, producenti su još uvek morali da prikupe sredstva za muzičku licencu, jer se u balskim salama puštalo mnogo muzike. Muzika je koštala skoro koliko i snimanje i montažiranje celog filma.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Film istražuje kompleksnu strukturu balskih takmičenja, gde takmičari, pridržavajući se specifičnih kategorija ili tema, moraju "hodati" (kao modeli na pisti). Učesnici dobijaju ocene od žirija na osnovu različitih kriterijuma kao što su plesni talenat, lepota odeće, i "stvarnost" njihovog drega (njihovu sposobnost da prođu kao član grupe koju treba da predstave).

Većina filma se odvija naizmenično između snimaka balova i intervjua sa istaknutim članovima scene, kao što su Peper Labejdža, Dorijan Kori, Endži Ekstravaganza i Vili Nindža. Mnogi koji se takmiče na balovima su predstavnici kuća koje služe kao porodice, grupe, i timovi za performanse. Kuće koje osvajaju trofeje u svojim šetnjama dostižu legendarni status.

Dženi Livingston se preselila u Njujork pošto je diplomirala na Jejlu, i tamo je provela šest godina radeći na filmu Pariz gori. Intervjuisala je ličnosti iz balskog sveta. Oni su doprineli monologe koji prikazuju rodne uloge, gej i balsku kulturu, i njihove životne priče. Film prikazuje sleng gej i dreg kulture. Kuće, na primer, označavaju porodice za mlade takmičare, koji su odbačeni od strane svojih bioloških porodica zbog svoje rodne ekspresije i seksualne orijentacije.[3]

Film takođe istražuje kako se zajednica nosi sa problemima poput side, rasizma, siromaštva, nasilja i homofobije. Neki postaju seksualni radnici da bi se izdržavali. Drugi kradu odeću da bi mogli da šetaju na balovima. Mnogi se odriču transfobičnih i homofobičnih roditelja i vrlo često postaju beskućnici, dok neki štede novac za tranziciju.

Dreg je predstavljen kao kompleksan performans roda, klase i rase, i način iskazivanja identita, želja i težnji. Afroamerička i latino zajednica, koja je prikazana u filmu, uključuje mnoge rodne prezentacije, od buč kraljica (cis gej muškaraca) do transrodnih žena, dreg kraljica i buč žena.

Film takođe dokumentuje poreklo vouginga, plesnog stila, gde takmičari, koji šetaju na balu, poziraju kao da su na fotografijama za naslovnicu časopisa Voug.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • 1990. - Nagrada IDA, Međunarodno udruženje dokumentaraca.
  • 1990. - Nagrada LAFCA za najbolji dokumentarac, Udruženje filmskih kritičara iz Los Anđelesa.
  • 1990. - nagrada publike za najbolji dokumentarni film, Međunarodni festival lezbijskog i gej filma u San Francisku.
  • 1991. - dokumentarni film Velikog žirija, filmski festival Sundance.
  • 1991. - nagrada Tedi za najbolji dokumentarni film, Međunarodni filmski festival u Berlinu.
  • 1991. - Nagrada za najbolju dokumentarnu emisiju Bostonskog društva za filmsku kritiku (BSFC).
  • 1991. - nagrada Otvorena palma, koja se sada naziva Gotham Avards Avard Breakthrough Director.
  • 1991. - nagrada NIFCC za najbolji dokumentarni film, nagrade Nev Iork Film Critics Circle.
  • 1991. - nagrada Golden Space Needle za najbolji dokumentarac, Međunarodni filmski festival u Sijetlu
  • 1992. - izvanredni film (dokumentarni film), GLAAD medijske nagrade.
  • 1992 - nagrada NSFC za najbolji dokumentarac, Nacionalno društvo filmskih kritičara.
  • 2015 - nagrada Cinema Eie Honors Legacy.
  • 2016 - dodat u Nacionalni registar filmova.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Green, Jesse (18. 4. 1993). „Paris Has Burned”. The New York Times. Pristupljeno 21. 5. 2010. 
  2. ^ Levy, Emanuel. „Paris is Burning”. Pristupljeno 10. 7. 2014. 
  3. ^ Dena Seidel (2009). „An Interview with Jennie Livingston”. Films for the Feminist Classroom 1.1: 1—16. 
  4. ^ Complete National Film Registry Listing. Library of Congress. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]