Пастрмка главатица

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pastrmka glavatica
Naučna klasifikacija uredi
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Actinopterygii
Red: Salmoniformes
Porodica: Salmonidae
Rod: Salmo
Vrsta:
S. marmoratus
Binomno ime
Salmo marmoratus
Cuvier, 1829

Pastrmka glavatica (lat. Salmo marmoratus) je slatkovodna riba koja živi u Jadranskom slivu, a pripada familiji Salmonidae.

Opis i građa[uredi | uredi izvor]

Pastrmka glavatica ima karakteristično veliku glavu, koja joj zauzima od 22% do 25% ukupne dužine tela. Zubi i vilice su joj veoma jaki. Telo ima oblik izduženog valjka. Boja tela joj varira od crvenosive do tamnozelenkaste, a ima tamne pruge u vidu šara. Glava joj je nalik mramoru, pa je po tome i dobila takav latinski naziv.

Navike, stanište, rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Pastrmka glavatica živi u rekama u Jadranskom slivu, od Jugozapadnih alpa pa do Albanije. Živi u rekama - Morača, Soča, Idrijica, Vipva, Neretva, Zeta, Beli Drim, Bojana i Skadarskom jezeru. Zagađenja i promena staništa dovelo je do dubiozne razlike kao jedne od najugroženijih slatkovodnih riba Jadranskog basena. Zadržava se u dubokim virovima.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Pastrmka glavatica se mresti kada temperatura vode dostigne od 8 do 13°C. tada ženka položi ikru na šljunkovito dno, a razvoj embriona u jajnim opnama, pri temperaturi od 9,5°C i traje oko 45 dana. Na početku se hrani planktonima, a kasnije sitnom ribom

Literatura[uredi | uredi izvor]