Plitvica Selo
Plitvica Selo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Hrvatska |
Županija | Ličko-senjska |
Opština | Plitvička Jezera |
Oblast | Lika |
Stanovništvo | |
— 2011. | 44 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 53′ 55″ S; 15° 36′ 00″ I / 44.898714743486° S; 15.600006448907° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 588 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 53231 Plitvička Jezera |
Pozivni broj | +385 53 |
Plitvica Selo je naseljeno mjesto u Lici. Pripada opštini Plitvička Jezera, u Ličko-senjskoj županiji, Republika Hrvatska.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Plitvica Selo je udaljeno oko 20 km sjeverno od Korenice. Naselje se nalazi u sastavu Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Po Vuku Karadžiću[1]: Plitvica je selo u Hrvatskoj, u maloj Kapeli, kod kojega ima osam jezera, od kojih šest padaju jedno u drugo a iz sedmog pada reka Korana.[2]
U selu Sadilovcu je 1871. godine bilo sedište parohije, kojoj je pripadalo o selo Plitvica. To je bila parohija prvog platnog razreda sa osam sela, u Plaščanskom protoprezviratu. Pravoslavna crkva u Sadilovcu je bila posvećena prazniku Rođenju Bogorodice. Mesni paroh je tada pop Jovan Radmanović.[3]
Oko Plitvičkih jezera bilo je uvek mnogo Srba stanovnika. Tridesetih godina 20. veka činili su 2/3 stanovništva. Ali tu nije bilo pravoslavne crkve; morali su vernici ići po 15 kilometara do sveštenika. Godine 1933. osnovana je tu prva pravoslavna parohija sa oko 2000 duša. Bogosluženja su održavana u filijalnoj crkvi u Plitvičkom Ljeskovcu. Počelo se tada raditi na izgradnji pravoslavne bogomolje u sedištu parohije; izabran je Odbor za gradnju na čelu sa predsednikom Stevanom Kalemberom rentijerom i predsednikom pravoslavne crkvene opštine u Zagrebu.[4]
Osnovana je 1923. godine jednorazredna osnovna škola sa jednim učiteljem, na Plitvičkim jezerima. Formirana je nova školska opština sastavljena od sela: Plitvica, Čorkova Uvala, Sertić Poljana, Poljanak, Lisina i Rastovača.[5]
U Drugom svetskom ratu od strane hrvatskih ustaša selo je spaljeno.[6]
Plitvica Selo se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazilo u Republici Srpskoj Krajini. Dana 31. marta 1991. godine specijalci MUP Hrvatske napali su Plitvice.[7] Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj naselje se nalazilo u sastavu bivše velike opštine Korenica.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 1991. godine, naselje Plitvica Selo je imalo 192 stanovnika, među kojima je bilo 139 Srba, 19 Hrvata, 17 Jugoslovena i 17 ostalih. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Plitvica Selo je imalo 36 stanovnika.[8] Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Plitvica Selo je imalo 44 stanovnika.[9]
Demografija[10] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1961. | 282 | |
1971. | 260 | |
1981. | 214 | |
1991. | 192 | |
2001. | 36 | |
2011. | 44 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Vuk St. Karadžić: "Srpski rječnik istumačen njemačkijem i latinskijem riječima", Beč 1852.
- ^ Adolf Veber-Tkalčević: "Put na Plitvice", Zagreb 1860.
- ^ "Srpski letopis", Novi Sad 1872.
- ^ "Pravda", Beograd 28. novembar 1933.
- ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1923.
- ^ "Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije", Beograd 1954.
- ^ Miljan Miljević, Dragan Subotić: "Srpsko-hrvatski odnosi u 20. veku", Beograd 1997.
- ^ Popis stanovništva 2001., Pristupljeno 20. 4. 2013.
- ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 20. 4. 2013.
- ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Tromeđa: Plitvica Selo Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. april 2016) (jezik: srpski)