Predsednički izbori u SAD 1908.
| |||||||||||||||||||||||||||||
483 članova Izborničkog kolegijuma 242 glasovi potrebni za pobedu | |||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Izlaznost | 65.4%[1] 0.2% | ||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||
Rezultati izbora: Crvena boja označava savezne države u kojima je pobedio Taft.Plava boja označava savezne države u kojima je pobedio Brajan. Broj iznad savezne države označava broj izbornika koje ta država ima. | |||||||||||||||||||||||||||||
|
Predsednički izbori u SAD 1908. su bili 31. izbori po redosledu, i održani su u utorak 3. novembra 1908. Sekretar za rat i kandidat Republikanske stranke Vilijam Hauard Taft je pobedio kandidata Demokratske stranke Vilijama Dženingsa Brajana, koji je do tada bio 2 puta nominovan za različite predsedničke izbore.
Popularni aktuelni predsednik Teodor Ruzvelt je održao svoje obećanje i nije konkurisao za svoj treći mandat, i ubedio je u to vreme svog bliskog prijatelja Tafta da postane njegov naslednik. Uz Ruzveltovu podršku Taft je veoma lako pobedio u preliminarnim izborima Republikanske stranke. Demokratska stranka je, nakon teškog poraza u prethodnim predsedničkim izborima 1904. nominovala Vilijama Dženingsa Brajana, koga je Vilijam Makinli porazio u izborima 1896., i izborima 1900.. Dženings je uprkos tim porazima, i politike slobodnog srebra koja je slabila, ostao veoma popularan među liberalnijim i populističnijim delovima Demokratske stranke.
Ovo su bili poslednji izbori na kojima Arizona i Nju Meksiko nisu mogli da glasaju na predsedničkim izborima, jer su još uvek imale status teritorije SAD. Nju Meksiko postaje država 6. januara 1912., a Arizona 14. februara 1912.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Voter Turnout in Presidential Elections”. The American Presidency Project. UC Santa Barbara.