Ranko Popović (profesor)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ranko Popović
Lični podaci
Datum rođenja(1961-05-28)28. maj 1961.
Mesto rođenjaZalom kod Nevesinja, FNR Jugoslavija
NagradeNagrada „Đorđe Jovanović”
Nagrada „Nikolaj Timčenko”

Ranko Popović (Zalom kod Nevesinja, 28. maj 1961) je redovni profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci, gdje predaje predmet Srpska književnost 20. vijeka. Isti predmet predaje i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Autor je brojnih knjiga, kao i priređivač i urednik dvadesetak hrestomatija, naučnih i pjesničkih zbornika.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Ranko Popović je rođen 1961. godine u Zalomu kod Nevesinja. Školovao se u Sarajevu, gdje je 1985. diplomirao na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je 1990. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a doktorirao 2005. na Filozofskom fakultetu u Banja Luci. Na istom fakultetu je i zaposlen u zvanju vanrednog profesora za predmet Srpska književnost 20. vijeka. Isti predmet predaje i na Filozofsom fakultetu Pale Univerziteta u Istočnom Sarajevu.[2] [1]

Priređivač i urednik dvadesetak hrestomatija, naučnih i pjesničkih zbornika. Za četverotomnu Bibliografiju književnih priloga u listovima i časopisima Bosne i Hercegovine, Institut za književnost u Sarajevu 1991, uradio je 18 bibliografija sa predgovorim.[1] Uređivao je izdanja Filozofskog fakulteta u Banja Luci, ediciju Pjesnički izbor Zavoda za udžbenike Republike Srpske, a trenutno je član redakcija književnih časopisa Nova zora i Krajina, kao i Priloga, stručnog glasila Društva nastavnika srpskog jezika i književnosti RS. Bio je koordinator naučnog projekta Pravoslavna duhovnost srpske književnosti 20. vijeka i urednik istoimenog zbornika radova, 2010. Saradnik je Enciklopedije Republike Srpske u Redakciji za književnost. Dobitnik Nagrade „Đorđe Jovanović” za kritiku i esejistiku 2009, u Beogradu, kao i Nagrade „Nikolaj Timčenko” za književnonaučno djelo 2013. godine u Leskovcu.[3][1]

Za dopisnog člana ANURS-a u radnom sastavu izabran je 21. decembra 2018. godine.[1]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Zavjetno pamćenje pjesme (Istočno Sarajevo, 2007)
  • Čin prepoznavanja (Banja Luka, 2009)
  • Gorka vedrina istoka. Humor u Andrićevim romanima (Banja Luka, 2012)
  • Paradoksi i molitve (Niš, 2013)
  • Rizničari i pamtitelji (s grupom autora, Banja Luka, 2013)
  • Tragedija bez katarze (Banja Luka, 2014)
  • Riječi za sretanje (Leskovac, 2014)
  • Pjesnik velikog pomirenja. Osobenosti umjetničkog izraza Branka Ćopića (Banja Luka, 2015)
  • Čitati i biti (Banja Luka, 2017)

Priređivačko-kritički rad[uredi | uredi izvor]

  • Pedeset godina Pozorišta Prijedor (Prijedor, 2005)
  • Djela Vladimira Nastića, 1-4 (Istočno Sarajevo, 2007)
  • Dela Nikole Koljevića, 1-6 (Beograd/Banja Luka, 2012)
  • Izabrana dela Branka Ćopića, I-V (Beograd, 2015)

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d „Ranko Popović - Biografija”. anurs.org. Pristupljeno 3. 2. 2024. 
  2. ^ Ranko Popović, Riječi za sretanje: Članci i prikazi, Zadužbina Nikolaj Timčenko/Filozofski fakultet u Nišu, Leskovac/Niš, 2014.
  3. ^ Ranko Popović, Tragedija bez katarze: Ogledi o srpskoj prozi HH vijeka, Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, 2014.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ranko Popović, Riječi za sretanje: Članci i prikazi, Zadužbina Nikolaj Timčenko/Filozofski fakultet u Nišu, Leskovac/Niš, 2014.
  • Ranko Popović, Tragedija bez katarze: Ogledi o srpskoj prozi HH vijeka, Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, 2014.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]