Ронци
| Ronci | |
|---|---|
| |
| Arlekinka (Histrionicus histrionicus) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Potporodica: | Merginae
|
| Rodovi | |
|
Polysticta | |
Ronci (lat. Merginae) su potporodica porodice plovke (lat. Anatidae) iz reda plovuša (lat. Anseriformes). Sve vrste sem dve naseljavaju staništa na dalekom severu, neke vrste radije biraju rečna staništa, dok druge biraju slanovodna staništa, a većina vrsta zime provodi u blizini morske obale.
Opis[uredi | uredi izvor]
Mnoge vrste su razvile sone žlezde za izlučivanje viška soli, koje im omogućavaju opstanak u morskoj vodi. Međutim, one su slabo razvijene kod mladih.
Vrste koje se hrane ribom, kao što su vrste iz rodova Mergus i Mergellus, imaju nazubljene ivice kljunova koje im pomažu pri hvatanju plena. Ostale vrste, kao na primer vrste iz roda Bucephala, se hrane mekušcima i račićima, tako što zaranjaju ispod površine vode i hvataju ih sa morskog dna. Zbog čega imaju kljunove slične tipičnim patkama.[1] Ronci krajem leta mitare i dobijaju svoje jednolično perje (koje imaju van sezone parenja), a zatim ponovo mitare tokom zime kada dobijaju svoje šareno perje (koje imaju u vreme sezone parenja). Rodovi Mergus, Lophodytes, Mergellus i Bucephala su veoma slični i jedinstveni među plovušama (Anseriformes), po tome što nemaju zareze na ivicama zadnje strane grudne kosti, već rupe oko kojih je kost.[2]
Rodovi i vrste[uredi | uredi izvor]
Postoji deset živućih rodova i dvadeset vrsta ronaca:
- Rod Polysticta
- Štelerova gavka
(Polysticta stelleri)
- Štelerova gavka
- Rod Somateria
- Gavka
(Somateria mollissima) - Gavka naočarka
(Somateria fischeri) - Kraljevska gavka
(Somateria spectabilis)
- Gavka
- Rod Histrionicus
- Arlekinka
(Histrionicus histrionicus)
- Arlekinka
- Rod Melanitta
- Crni turpan
(Melanitta nigra) - Američki turpan
(Melanitta americana)[3] - Baršunasti turpan
(Melanitta fusca) - Belokrili turpan
(Melanitta deglandi)[4] - Šarenokljuni turpan
(Melanitta perspicillata)
- Crni turpan
- Rod Clangula
- Ledenjarka
(Clangula hyemalis)
- Ledenjarka
- Rod Bucephala
- Patka dupljašica
(Bucephala clangula)[5] - Islandska patka dupljašica
(Bucephala islandica)[5] - Američka batoglava dupljašica
(Bucephala albeola)[5]
- Patka dupljašica
- Rod Mergellus[6]
- Mali ronac
(Mergellus albellus)
- Mali ronac
- Rod Lophodytes[6]
- Ćubasti ronac
(Lophodytes cucullatus)
- Ćubasti ronac
- Rod Mergus
- Brazilski ronac
(Mergus octosetaceus) - Oklandski ronac
(Mergus australis) †[7] - Srednji ronac
(Mergus serrator) - Veliki ronac
(Mergus merganser) - Kineski ronac ili krljuštasti ronac
(Mergus squamatus)
- Brazilski ronac
- Rod Camptorhynchus †
- Labradorska patka
(Camptorhynchus labradorius) †[8]
- Labradorska patka
- Rod Chendytes †[9]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Common Goldeneye". Seattle Audubon Society.
- ^ Livezey, Bradley C. (1986). "A phylogenetic analysis of recent anseriform genera using morphological characters".
- ^ Napomena: nekad smatran za podvrstu Melanitta nigra.
- ^ Napomena: nekad smatran za podvrstu Melanitta fusca.
- ^ a b v V. F. Vasić; D. V. Simić; Ž. Stanimirović; M. Karakašević; M. Šćiban; M. Ružić; S. Kulić; M. Kulić i S. Puzović. „Srpska nomenklatura ptica”. Arhivirano iz originala 11. 10. 2018. g. Pristupljeno 11. 10. 2018.
- ^ a b Napomena: nekad uključivan u rod Mergus.
- ^ Napomena: izumrla oko 1902.
- ^ Napomena: izumrla oko 1878.
- ^ Napomena: guskoliki ronci. Rod je izumro u praistoriji. To su bile velike guskolike patke neletačice, sa zakržljalim krilima, koja su im služila kao peraja pri ronjenju. Najmanje jedna vrsta je preživela do holocena.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Livezey, Bradley C. (1986). "A phylogenetic analysis of recent anseriform genera using morphological characters" (PDF). Auk. 103 (4): 737–754.
