Rudarska nesreća u Aleksinačkim rudnicima (1989)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fotografije nastradalih u Domu kulture Aleksinački Rudnik nakon nesreće 1989. godine

Rudarska nesreća u Aleksinačkim rudnicima mrkog uglja desila se 17. novembra 1989. godine i jedna je od najvećih rudarskih nesreća u istoriji SFR Jugoslavije. Od 178 rudara zaposlenih u rudniku, poginulo je 90, cela prva smena koja se nalazila u jami.[1] Iz svih krajeva Srbije i bivše Jugoslavije pristigli su spasioci i pomoć. Nesreća se dogodila prilikom paljenja transportnih uređaja, u transportnom hodniku na koti −455. Došlo je do požara, gušenja i trovanja rudara. Ekipe pomoći mogle su samo da konstatuju da u jami Morava najverovatnije nema preživelih.[2]

U početku je javljeno da je poginulo 95 rudara, da bi kasnije broj bio smanjen. Iza poginulih ostalo je 135 maloletne dece, a većina porodica je zbrinuta i dobila stanove bilo u novosagrađenim zgradama u Aleksinačkom Rudniku, bilo u gradu Aleksincu. Razmere tragedije su bile tolike da je zbog poginulih otvoreno Novo groblje u Aleksincu, jer nije bilo dovoljno prostora da se sahrane na starom. Gotovo da nema porodice u naselju Aleksinački Rudnik, koja nije izgubila nekog člana porodice. U rudniku, kao i u samom naselju živele su i radile čak 33 nacionalne manjine, bila je to Jugoslavija u malom.[3]U leto 1991, godine rudnik je zatvoren, nakon 106 godina rada.[4]

Nastradali rudari su izvlačeni iz rudnika punih 29 dana. Radio-televizija Srbije je snimila nekoliko reportaža i emisija o rudarskoj nesreći. Događaj se pominje u polubiografskom romanu Kamarat Gorana Bojkovića, nastavnika fizičkog vaspitanja iz Aleksinca. U toku je rad na dokumentarnom filmu Prva i poslednja smena,[5] u režiji Miloša Paovića, a u filmu učestvuju Olga Odanović, Srba Radivojević iz grupe Van Gog i Jelisaveta Karađorđević. Na fejsbuk stranici filma objavljeno je da su Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije i Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije odbili da pomognu u realizaciji filma. Film radi ista produkcija koja je radila dokumentarni film Voda — poslednji dani pukovnika Rajevskog, o Nikolaju Rajevskom u toku srpsko-turskih ratova u okolini Aleksinca, u kom je naslovnu ulogu glumio Vojin Ćetković.[6][7]

Spisak nastradalih rudara[uredi | uredi izvor]

U svojoj knjizi Kamarat, Goran Bojković daje spisak nastradalih rudara.[8]

  • Aleksa Aleksov
  • Dragoslav Arsić
  • Behđet Ajdemi
  • Slađan Arizanović
  • Dragoljub Anđelković
  • Dragomir Adamović
  • Branko Brkić
  • Amet Bajramović
  • Tomislav Bošković
  • Franja Vilček
  • Ljuba Veličković
  • Jadran Golubović
  • Andreja Grujić
  • Branko Gogić
  • Svetolik Denić
  • Verislav Đorđević
  • Sanda Đorđević
  • Dragan Đokić
  • Mirko Županec
  • Slobodan Živić
  • Ratomir Živković
  • Eduard Zemljak (Zemijan)
  • Jah Zeka
  • Ajdim Imeri
  • Alija Ismaili
  • Ibrahim Isljami
  • Miroslav Icić
  • Vesko Ilić
  • Milovan Ilić
  • Ljupčo Jovčić
  • Suvat Julardžija
  • Miroljub Jovanović
  • Desimir Kitanovski
  • Arif Kovači
  • Đorđe Kruščić
  • Mustafa Kožar
  • Toplica Kostić
  • Radojica Knežević
  • Adem Krasnići
  • Nikola Lalić
  • Slavoljub Mitić
  • Slobodan Miljković
  • Miroslav Mladenović
  • Uroš Mitrović
  • Dragan Manić
  • Hranislav Milovanović
  • Milan Milošević
  • Andreja Matev
  • Vukoje Marković
  • Dragan Milošević
  • Živojin Mladenović
  • Velibor Nasković
  • Gzim Neziraj
  • Sreten Otašević
  • Pljurim Pačkoli
  • Ivan Perić
  • Dragan Pejić
  • Dejan Petrović
  • Jačko Perić
  • Voja Ristić
  • Miroljub Radovanović
  • Vitomir Ristić
  • Ivan Rebić
  • Miodrag Rašić
  • Gradimir Savić
  • Natko Stamenković
  • Ismet Smailović
  • Salija Selimović
  • Stojadin Stošić
  • Dušan Stojilković
  • Ljubomir Stojanović
  • Miroljub Stamenković
  • Mladen Stojanović
  • Živorad Stamenković
  • Stanko Stojanović
  • Ilija Stojanović
  • Milić Savić
  • Dušan Stojanović
  • Radomir Stošić
  • Bratislav Stanojević
  • Boško Stamenković
  • Džema Smailović
  • Zoran Trajković
  • Stanoje Tadić
  • Mile Tasić
  • Aleksandar Cvetković
  • Musli Catani
  • Simo Cbijetić
  • Mujo Džafić
  • Uka Šalja

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Petrović, Bojana (2022-11-17). „Godišnjica najveće rudarske nesreće u Srbiji: Pre 33 godine 90 rudara se nije vratilo sa dubine od 700 metara”. Telegraf.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-13. 
  2. ^ Todorović, Toma. „Dan kada je život stao”. Politika Online. Pristupljeno 2023-10-13. 
  3. ^ M.Vukićević. „Zvuk sirene je najavio smrt: U jami "Morava" rudari su umrli u najtežim mukama, 150 dece je ostalo bez očeva (FOTO)”. 24sedam (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-13. 
  4. ^ Aleksinačke (2022-08-05). „NASTANAK ALEKSINAČKIH RUDNIKA UGLjA”. Aleksinačke novosti (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-13. 
  5. ^ Aleksinačke (2023-09-07). „"PRVA I POSLEDNjA SMENA". Aleksinačke novosti (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-13. 
  6. ^ Petrović, Katarina (2023-09-18). „Film „Voda – poslednji dani pukovnika Rajevskog” prikazan u Sokobanji”. SOKOpres (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-13. 
  7. ^ Miljković, Ninoslav (2023-06-06). „Svečano i slavljenički: Premijera filma o istorijskom nasleđu našeg kraja -”. alpress.rs (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-10-13. 
  8. ^ Bojković 2004.

Literatura[uredi | uredi izvor]