Pređi na sadržaj

Sazrevanje semena

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stadijumi u sazrevanju suvog ploda i semena zimocveta.
Stadijumi u sazrevanju sočnog ploda žužulje.
Izgled ploda i semena sa unutrašnjim strukturama draguna u fazi fiziološke zrelosti.
Izgled ploda i semena sa unutrašnjim strukturama draguna u fazi tehničke zrelosti.

Sazrevanje semena odvija se istovremeno sa sazrevanjem plodnog omotača. Tokom ranih faza razvoja karpela, ovule produkuju citokinine. Ovi derivati adenina usmeravaju hranljive materije ka karpelama. U kasnijim fazama razvoja ploda hranljive materije se deponuju u endospermu, a kod eksalbuminskog semena u punoj zrelosti ove materije se premeštaju u kotiledone. Citokinini stimulišu deobe ćelija u zidu plodnika čime se postiže debljanje perikarpa i povećanje veličine ploda u razvoju.

Sazrevanje suvih plodova[uredi | uredi izvor]

Kod suvih plodova omotač gubi vlagu postaje drvenast, zrelo seme ispada iz ploda ili ostaje zatvoreno u perikarpu.

Sazrevanje sočnih plodova[uredi | uredi izvor]

Kod sočnih plodova “signal za sazrevanje” je početak produkcije etilena (CH2). Ovaj gasoviti ugljovodonik produkuju plodovi u fazi zrenja i emituju ga u atmosferu. Etilen utiče na produkciju enzima u ribozomima preko gena mehanizmima transkripcije i translacije. Enzimi zatim katalizuju reakcije koje menjaju karakteristike plodova. Hidrolaze razlažu hlorofil, a stvaraju se antocijanini što se ispoljava promenom boje ploda, istovremeno razlažu velike organske molekule u manje, aromatične koji isparavanjem emituju atraktivne mirise. Pod uticajem kinaze menja se reakcija iz kisele u neutralnu. Pektin se razlaže pod uticajem pektinaze i do tada slepljene ćelije klize jedna pored druge što dovodi do omekšavanja ploda. Amilaza ubrzava hidrolizu skroba u šećer osmotski aktivnu komponentu, što dalje omekšava perikarp jer se povećava količina vode. Zrelo seme ostaje zatvoreno u plodu kod većine sočnih plodova, a ređe zrelo seme ispada iz ploda kao kod Akebia quinata ili Prunus dulcis.

Faze zrelosti semena[uredi | uredi izvor]

Sa gledišta određivanja vremena sakupljanja semena postoje dva stadijuma zrelosti fiziološka (nepotpuna) zrelost i tehnička (tehnološka, potpuna) zrelost.

Fiziološka zrelost semena[uredi | uredi izvor]

Fiziološka zrelost semena je prvi stadijum u kome je embrion sposoban da da novu biljku, ali su hranljive materije u nepostojanom obliku (rastvorljive i pristupačne embrionu), a semenjača neočvrsla i slaba zaštita jezgru od faktora spoljašnje sredine. Stadijum traje kratko od nekoliko dana do dve nedelje i teško je prepoznatljiv. Kod ruže je to krajem avgusta kada šipak rudi. Zbog stanja semenjače i hranljivih materija seme mora da se odmah upotrebi za setvu.

Tehnička zrelost semena[uredi | uredi izvor]

Tehnička zrelost semena je terminalna faza zrelosti u kojoj je embrion sposoban da da novu biljku, hranljive materije su u obliku nerastvornih, složenih jedinjenja, a semenjača očvrsla i sposobna da čuva jezgro od faktora spoljašnje sredine. Seme može da se seje ili čuva od nekoliko meseci do više godina zavisno od vrste.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Hartmann, H. T., & Kester, D. E. (1964): Plant Propagation, Principles and practices. Fifth printing. Englewood cliffs, N.J. Prentice-Hall, Inc.
  • Stilinović, S. (1985): Semenarstvo šumskog i ukrasnog drveća i žbunja. Beograd
  • Grbić, M. (1982): Ispitivanje trajnosti klijavosti semena sibirskog bresta (Ulmus pumila L.). Glasnik Šumarskog fakulteta, Serija C 59:125-31
  • Dirr M. A., Heuser Jr. C. W. (2006): The Reference Manual of Woody Plant Propagation: From Seed to Tissue Culture, Second Edition ISBN 978-16-04690-040
  • Schopmeyer, C. S. (1974): Seeds of woody plants in the United States, Forest service, U.S. Department of Agriculture, Washington, D.C.