Сати (roman)
Sati | |
---|---|
Nastanak i sadržaj | |
Orig. naslov | The Hours |
Autor | Majkl Kaningem |
Dizajner korica | Natalija Petrović |
Zemlja | SAD |
Jezik | engleski |
Žanr / vrsta dela | roman |
Izdavanje | |
Izdavač | Narodna knjiga |
Datum | 1998 |
Tip medija | tvrde korice |
Prevod | |
Prevodilac | Marija Stamenković |
Datum izdavanja | 2003 (prvo izdanje) 2005 (drugo izdanje) |
Klasifikacija | |
ISBN ? | 86-331-0730-9 |
ISBN ? orig. | 0-374-17289-7 |
Hronologija | |
Prethodnik | Meso i krv |
Naslednik | Besplatni dani |
Sati (engl. The Hours) roman je američkog književnika Majkla Kaningema, prvi put objavljen 1998. godine. Zaplet se plete oko tri samostalne ali ujedno i paralelne priče, koje se odigravaju junskog dana u različitim vremenskim periodima dvadesetog veka. Prva priča smeštena u dvadesete godine pripoveda o poznatoj engleskoj književnici Virdžiniji Vulf i njenoj borbi sa depresijom i suicidnim težnjama. Druga pripoveda o Lauri Braun koja se bori sa nezadovoljstvom i anksioznošću prema sopstvenom životu i porodici živeći u posleratnom predgrađu Los Anđelesa krajem četrdesetih. Smešten na kraj dvadesetog veka treći narativ prikazuje Klarisu Von i njen pokušaj da priredi zabavu svom prijatelju Ričardu koji umire od AIDS-a. Važnu ulogu u romanu igra remek-delo modernističke književnosti Gospođa Dalovej; Virdžinija Vulf započinje pisanje svog poznatog ostvarenja, Laura Braun ga čita, dok je priča o Klarisi Von oblikovana kao savremena i postmodernistička interpretacija njene fabule. Na ovaj način Kaningem nije samo preoblikovao klasik svetske književnosti, već ga je osavremenio (Treća priča), uveo njenog pisca kao lika (prva priča) i oblikovao likove u skladu sa karakterizacijom koju je Virdžinija Vulf iznela u eseju Gospodin Benet i gospođa Braun (druga priča).[1] Takođe, naslov romana se ne odnosi samo na tematizaciju protoka vremena važnu za poetiku Kaningema kao i za poetiku V. Vulf, već i na činjenicu da su Sati bili njen radni naslov pri pisanju Gospođe Dalovej. Osim protoka vremena knjiga tematizuje fluidnost seksualnosti, depresiju, mentalne bolesti, prolaznost sreće i mogućnost pronalaska trenutnog ispunjenja.
Književna kritika je roman dočekala pohvalama, o čemu svedoče i dve prestižne nagrade: Foknerova i Pulicerova nagrada za prozu. Uspešno je adaptiran u istoimeni film u režiji Stivena Doldrija sa Meril Strip, Nikol Kidman i Džulijen Mur u glavnim ulogama. Roman je na srpski jezik preveden dva puta. Prvi prevod je načinila Marija Stamenković, a drugi Zoran Paunović.
Izdanja na srpskom[uredi | uredi izvor]
- Majkl Kaningem, Sati (s engleskog prevela: Marija Stamenković), Narodna knjiga, Beograd, 2003. COBISS.SR 103648012
- Majkl Kaningem, Sati (s engleskog prevela: Marija Stamenković), Narodna knjiga, Beograd, 2005. COBISS.SR 124294156
- Majkl Kaningem, Sati (s engleskog preveo: Zoran Paunović), Arhipelag, Beograd, 2018. COBISS.SR 264241676
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Werlock & Werlock 2015, str. 1849.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Werlock, Abby H. P.; Werlock, James P (2015). Encyclopedia of the American Novel. Infobase Learning. ISBN 978-1-4381-4069-8.