Сати (roman)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Sati
Prvo američko izdanje
Nastanak i sadržaj
Orig. naslovThe Hours
AutorMajkl Kaningem
Dizajner koricaNatalija Petrović
Zemlja SAD
Jezikengleski
Žanr / vrsta delaroman
Izdavanje
IzdavačNarodna knjiga
Datum1998
Tip medijatvrde korice
Prevod
PrevodilacMarija Stamenković
Datum
izdavanja
2003 (prvo izdanje)
2005 (drugo izdanje)
Klasifikacija
ISBN?86-331-0730-9
ISBN ? orig.0-374-17289-7
Hronologija
PrethodnikMeso i krv
NaslednikBesplatni dani

Sati (engl. The Hours) roman je američkog književnika Majkla Kaningema, prvi put objavljen 1998. godine. Zaplet se plete oko tri samostalne ali ujedno i paralelne priče, koje se odigravaju junskog dana u različitim vremenskim periodima dvadesetog veka. Prva priča smeštena u dvadesete godine pripoveda o poznatoj engleskoj književnici Virdžiniji Vulf i njenoj borbi sa depresijom i suicidnim težnjama. Druga pripoveda o Lauri Braun koja se bori sa nezadovoljstvom i anksioznošću prema sopstvenom životu i porodici živeći u posleratnom predgrađu Los Anđelesa krajem četrdesetih. Smešten na kraj dvadesetog veka treći narativ prikazuje Klarisu Von i njen pokušaj da priredi zabavu svom prijatelju Ričardu koji umire od AIDS-a. Važnu ulogu u romanu igra remek-delo modernističke književnosti Gospođa Dalovej; Virdžinija Vulf započinje pisanje svog poznatog ostvarenja, Laura Braun ga čita, dok je priča o Klarisi Von oblikovana kao savremena i postmodernistička interpretacija njene fabule. Na ovaj način Kaningem nije samo preoblikovao klasik svetske književnosti, već ga je osavremenio (Treća priča), uveo njenog pisca kao lika (prva priča) i oblikovao likove u skladu sa karakterizacijom koju je Virdžinija Vulf iznela u eseju Gospodin Benet i gospođa Braun (druga priča).[1] Takođe, naslov romana se ne odnosi samo na tematizaciju protoka vremena važnu za poetiku Kaningema kao i za poetiku V. Vulf, već i na činjenicu da su Sati bili njen radni naslov pri pisanju Gospođe Dalovej. Osim protoka vremena knjiga tematizuje fluidnost seksualnosti, depresiju, mentalne bolesti, prolaznost sreće i mogućnost pronalaska trenutnog ispunjenja.

Književna kritika je roman dočekala pohvalama, o čemu svedoče i dve prestižne nagrade: Foknerova i Pulicerova nagrada za prozu. Uspešno je adaptiran u istoimeni film u režiji Stivena Doldrija sa Meril Strip, Nikol Kidman i Džulijen Mur u glavnim ulogama. Roman je na srpski jezik preveden dva puta. Prvi prevod je načinila Marija Stamenković, a drugi Zoran Paunović.

Izdanja na srpskom[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Werlock & Werlock 2015, str. 1849.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]