Sveta Marija nad Minervom

Koordinate: 41° 53′ 53″ N 12° 28′ 42″ E / 41.89806° S; 12.47833° I / 41.89806; 12.47833
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sveta Marija nad Minervom
Basilica di Santa Maria sopra Minerva
Osnovne informacije
Religijakatolicizam
GradRim
DržavaItalija
RegionLacio
BiskupijaRimska biskupija
Veb-sajtZvanični sajt
Arhitektonski opis
Stil arhitekturegotika
Početak izgradnjeXIII vek

Sveta Marija nad Minervom (ital. Basilica di Santa Maria sopra Minerva; lat. Sancta Maria supra Minervam) je jedna od većih bazilika rimokatoličkog dominikanskog reda u Rimu.

Bazilika je dobila ime sopra Minerva, jer je građane nad (ital. sopra) temeljima nekadašnjeg paganskog hrama egipatske boginje Isis, koja je pogrešno interpretirana kao grčko-rimska boginja Minerva. Građena je u prepoznatljivom gotičkom stilu ali najpoznatija je po svom čuvenom plavom lučnom svodu sa pozlaćenim zvezdama, restauriran tokom 19. veka. Nalazi se na Minervinom trgu, iza Panteona u antičkoj rimskoj četvrti Kampus Marijus.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Detalji ostatak hrama Minerve kojeg je izgradio Pompej Veliki, oko 50 godina pre nove ere, nisu poznati. Moguće je da se i ostaci Izidovog i Serapeumavog hrama nalaze pod temeljom današnjom bazilikom gde je 1665. godine pronađen egipatski obelisk u dvorištu susedne dominikanske crkve. Ostaci nekadašneg hrama najveovtnije postojali su sve do vladavine pape Zaharija koji je završio hristonizaciju grada.

Današnja bazilika delo je dominikanskih fratara koji su bili zaduženi i za izgradnju bazilike Santa Marija Novela. Otuda i prepoznatljivi gotsksi stil crkve.

Kardinali[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

41° 53′ 53″ N 12° 28′ 42″ E / 41.89806° S; 12.47833° I / 41.89806; 12.47833