Svetska antidoping agencija

Koordinate: 45° 30′ 03″ S; 73° 33′ 43″ Z / 45.5009° S; 73.5619° Z / 45.5009; -73.5619
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Svetska antidoping agencija
Osnovana10. novembar 1999. god.; pre 24 godine (1999-11-10)
Datum osnivanja10. novembar 1999. god.; pre 24 godine (1999-11-10)
Tipneprofitna organizacija
antidoping organizacija
Namenasportski antidoping
SedišteMontreal, Kanada
Koordinate45° 30′ 03″ S; 73° 33′ 43″ Z / 45.5009° S; 73.5619° Z / 45.5009; -73.5619
Područje delovanjasvet
Rukovodiocipredsednik Vitold Banjka
Međunarodno članstvoMeđunarodni olimpijski komitet
Veb-sajtWADA-AMA.org/en

Svetska antidoping agencija (franc. Agence mondiale antidopage, AMA; engl. World Anti-Doping Agency, WADA) nezavisna[1] je organizacija čija je uloga promovisanje i koordiniranje borbe protiv upotrebe droga u sportu.[2] Agenciju je pokrenuo Međunarodni olimpijski komitet 1999. godine u Lozani, a danas se sedište nalazi u Kanadi.

Slogan organizacije glasi Play True („igraj pošteno”). Od 2002. godine sedište agencije je prebačeno u kanadski grad Montreal.

Glavni dokument WADA-e je Svetski antidoping kodeks koji je usvojilo više od 600 sportskih organizacija širom sveta, među kojima su razni svetski sportski savezi, druge antidoping agencije, MOK, Međunarodni paraolimpijski odbor i dr. Dana 26. novembra 2019. usvojena je nova verzija Kodeksa koji je stupio na snagu 1. januara 2021.[3][4]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Svetska antidopinška agencija je fondacija nastala kroz kolektivnu inicijativu koju vodi Međunarodni olimpijski komitet (MOK). Osnovan je 10. novembra 1999. u Lozani, Švajcarska, kao rezultat onoga što je nazvano „Deklaracija iz Lozane“,[5] da promoviše, koordinira i prati borbu protiv droga u sportu. Od 2002. godine sedište organizacije nalazi se u Montrealu, Kvebek, Kanada. Kancelarija u Lozani je postala regionalna kancelarija za Evropu. Druge regionalne kancelarije su uspostavljene u Africi, Aziji/Okeaniji i Latinskoj Americi. WADA je odgovorna za Svetski antidopinški kodeks, koji je usvojilo više od 650 sportskih organizacija, uključujući međunarodne sportske federacije, nacionalne antidopinške organizacije, MOK i Međunarodni paraolimpijski komitet. Prema podacima iz 2020, njen predsednik je Vitold Banka.[6]

Organizaciju je prvobitno finansirao Međunarodni olimpijski komitet.[7]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Najviši organ za donošenje odluka u WADA je 38-člani fondacijski odbor, koji se sastoji podjednako od predstavnika MOK-a i predstavnika nacionalnih vlada.[8] Predsednika agencije imenuje Odbor Fondacije.[9] Većina svakodnevnog upravljanja je delegirana na 12-člani izvršni komitet, čije članstvo je takođe ravnopravno podeljeno između MOK-a i vlada.[8] Takođe postoji nekoliko podkomiteta sa užim nadležnostima, uključujući Komitet za finansije i administraciju[10] i Komitet sportista koji čine sportisti.[11]

WADA je međunarodna organizacija. Ona delegira rad u pojedinačnim zemljama regionalnim i nacionalnim antidopinškim organizacijama (RADO i NADO) i nalaže da ove organizacije budu u skladu sa Svetskim antidopinškim kodeksom.[12][13] WADA takođe akredituje oko 30 laboratorija za obavljanje potrebnih naučnih analiza za doping kontrolu.[14]

Statuti organizacije WADA i Svetski antidopinški kodeks obavezuju Sud za sportsku arbitražu kao krajnju nadležnost u odlučivanju u slučajevima povezanim sa dopingom.[15]

Svetski antidopinški kodeks[uredi | uredi izvor]

Svetski antidopinški kodeks je dokument koji je objavila WADA i čiji je potpisnik oko 700 sportskih organizacija širom sveta.[16] Kodeks „harmonizuje antidopinške politike, pravila i propise u sportskim organizacijama i među javnim vlastima“ u svrhu „zaštite osnovnog prava sportista da učestvuju u sportu bez dopinga“.[16][17] Kodeks je dopunjen sa osam međunarodnih standarda koje je objavila WADA i koji pokrivaju teme zabranjenih supstanci, ispitivanja i istraživanja, laboratorije, izuzeća u terapijskoj upotrebi, zaštitu privatnosti i ličnih podataka, poštovanje kodeksa od strane potpisnika, obrazovanje i upravljanje rezultatima.[18] Najnovija verzija koda stupila je na snagu 1. januara 2021. godine.[17][19]

Sportske organizacije su 2004. godine primenile Svetski antidopinški kodeks pre Olimpijskih igara u Atini, Grčka. U novembru 2007. godine, više od 600 sportskih organizacija (međunarodne sportske federacije, nacionalne antidopinške organizacije, Međunarodni olimpijski komitet, Međunarodni paraolimpijski komitet i niz profesionalnih liga u raznim zemljama sveta) jednoglasno je usvojilo revidirani Kodeks na Trećoj svetskoj konferenciji o dopingu u sportu, koje je stupio na snagu 1. januara 2009. godine.[20]

Godine 2013, odobrene su dalje izmene i dopune Kodeksa, udvostručavajući sankcije za prvi prekršaj u kome je utvrđen namerni doping, ali dozvoljavajući blaže sankcije za nenamerno kršenje pravila ili za sportiste koji sarađuju sa antidopinškim agencijama. Ažurirani kodeks je stupio na snagu 1. januara 2015.[21][22]

Kritika[uredi | uredi izvor]

Statistička validnost testova[uredi | uredi izvor]

Profesor Donald A. Beri je tvrdio da zatvoreni sistemi koje koriste antidopinške agencije ne dozvoljavaju statističku validaciju testova.[23] Ovaj argument je podržan u propratnom uvodniku u časopisu Nature (7. avgusta 2008).[24] Antidopinška zajednica i naučnici upoznati sa antidopinškim radom odbacili su ove argumente. Dana 30. oktobra 2008, časopis Nature (tom 455) je objavila pismo uredniku WADA-e u kojem se suprotstavlja Berijevom članku.[25] Međutim, postojao je najmanje jedan slučaj kada je Sud za sportsku arbitražu proglasio nevažećim razvoj statističke granice odlučivanja koju je koristila WADA u testiranju upotrebe HGH.[26]

Suen Jangova dopinška kontroverza[uredi | uredi izvor]

Kineski plivač Suen Jang je 2018. uništio uzorke uzete tokom antidopinškog testa. Kao opravdanje, Suen Jang, kineski mediji, novinari i naučnici su kasnije kritiovali službenika za dopinšku kontrolu (DCO) zaduženog za misiju testiranja zbog nepoštovanja odgovarajućih protokola.[27] Komisija za doping, FINA, oslobodila je Suena od prekršaja.[28] Međutim, WADA je uložila žalbu na odluku Sudu za sportsku arbitražu.[29] Tročlano veće CAS proglasilo je Suena krivim za odbijanje saradnje sa testerima uzoraka i zabranilo mu da se takmiči u plivanju do februara 2028. godine.[30][31] Međutim, odluka CAS-a je kritikovana.[32][33] Švajcarski savezni sud je 22. decembra 2020. poništio odluku CAS-a zbog pristrasnosti predsednika veća, koji je prethodno tvitovao antikineske rasne uvrede.[34] Dalje je utvrđeno da je još jedan arbitar, Romano Subioto, sedeo u radnoj grupi WADA-e.[35] Ova zabrana je kasnije smanjena na 4 godine i 3 meseca umesto na 8 godina koliko je ranije bilo, što znači da će Suen moći da učestvuje na Olimpijskim igrama 2024.[36]

Predsednici[uredi | uredi izvor]

Br. Datum Ime Država
1 10. novembar 1999 — 31. decembar 2007. Dik Paund  Kanada
2 1. januar 2008 — 31. decembar 2013. Džon Feji  Australija
3 1. januar 2014 — 31. decembar 2019. Kreg Ridi  Ujedinjeno Kraljevstvo
4 1. januar 2020 — danas Vitold Banjka  Poljska

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ L. Belousov, A.Vatlin, A.Strelkov. Olimpiйskoe dviženie: istoriя i sovremennostь. M.: Planeta, 2016. Str.217-219.
  2. ^ Staff (4. 2. 1999). „Lausanne Declaration on Doping in Sport”. sportunterricht.de,. 
  3. ^ WADA publishes approved 2021 World Anti-Doping Code and International Standards
  4. ^ „Svetski antidoping kodeks (engl.)” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 31. 10. 2020. g. Pristupljeno 22. 07. 2020. 
  5. ^ „Lausanne Declaration on Doping in Sport”. sportunterricht.de. 4. 2. 1999. 
  6. ^ Executive Committee Arhivirano 13 jun 2010 na sajtu Wayback Machine at WADA official website, June 2014
  7. ^ Hunt, Thomas M. (2011-01-15). Drug Games: The International Olympic Committee and the Politics of Doping, 1960–2008 (na jeziku: engleski). University of Texas Press. ISBN 9780292739574. 
  8. ^ a b „Governance”. wada-ama.org. WADA. 14. 11. 2013. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  9. ^ „Briton Sir Craig Reedie elected World Anti-Doping Agency President”. UK Anti-Doping. 15. 11. 2013. Arhivirano iz originala 19. 09. 2015. g. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  10. ^ „Finance and Administration Committee”. wada-ama.org. Arhivirano iz originala 09. 10. 2018. g. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  11. ^ „Athlete Committee”. wada-ama.gov. WADA. 15. 11. 2013. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  12. ^ „National Anti-Doping Organizations (NADO)”. World Anti-Doping Agency. 14. 11. 2013. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  13. ^ „Regional Anti-Doping Organizations (RADO)”. World Anti-Doping Agency. Arhivirano iz originala 03. 03. 2020. g. Pristupljeno 13. 04. 2023. 
  14. ^ „Accredited and approved laboratories”. wada-ama.org. WADA. Arhivirano iz originala 13. 11. 2015. g. Pristupljeno 11. 11. 2015. 
  15. ^ World Anti-Doping Agency: 2009 World Anti-Doping Code Arhivirano 24 avgust 2012 na sajtu Wayback Machine
  16. ^ a b „The Code”. wada-ama.org. 14. 11. 2013. Pristupljeno 28. 7. 2021. 
  17. ^ a b „World Anti-Doping Code” (PDF). World Anti-Doping Agency. Pristupljeno 28. 7. 2021. 
  18. ^ „International Standards”. wada-ama.org. 14. 11. 2013. Pristupljeno 28. 7. 2021. 
  19. ^ „2021 Code Review”. World Anti-Doping Agency (na jeziku: engleski). 2017-12-06. Pristupljeno 2020-07-15. 
  20. ^ Zorea, Aharon (2014). Steroids (Health and Medical Issues Today). Westport, CT: Greenwood Press. str. 77–83. ISBN 978-1440802997. 
  21. ^ „Drugs in sport: Wada doubles doping ban in new code”. BBC Sport. 2013-11-15. Pristupljeno 2014-01-21. 
  22. ^ 2015 World Anti-Doping Code - Final Draft Arhivirano 1 februar 2014 na sajtu Wayback Machine WADA. Retrieved 21 January 2014.
  23. ^ Berry DA (avgust 2008). „The science of doping”. Nature. 454 (7205): 692—3. Bibcode:2008Natur.454..692B. PMID 18685682. S2CID 205040220. doi:10.1038/454692a.  Full access is restricted to subscribers
  24. ^ „A level playing field?”. Nature. 454 (7205): 667. avgust 2008. Bibcode:2008Natur.454Q.667.. PMID 18685647. S2CID 158157049. doi:10.1038/454667aSlobodan pristup. 
  25. ^ Ljungqvist, Arne; Horta, Luis; Wadler, Gary (2008). „Doping: World agency sets standards to promote fair play”. Nature. 455 (7217): 1176. Bibcode:2008Natur.455.1176L. PMID 18971999. doi:10.1038/4551176aSlobodan pristup. 
  26. ^ „Arbitration CAS 2011/A/2566. Andrus Veerpalu v. International Ski Federation (ISF)” (PDF). Bulletin TAS - CAS Bulletin. Court of Arbitration for Sport. Pristupljeno 2015-04-05. 
  27. ^ „The Sun Yang Case, Explained - Xinhua | English.news.cn”. www.xinhuanet.com. Arhivirano iz originala 28. 11. 2019. g. 
  28. ^ „Australia's Sunday Telegraph Publishes Sun Yang FINA Doping Panel Report In Full, English - & Mandarin”. 13. 7. 2019. 
  29. ^ Group, Dorier (14. 11. 2019). „CAS 2019/A/6148 - Part 1” — preko Vimeo. 
  30. ^ „Chinese swimmer Sun Yang banned for eight years for breaking anti-doping rules”. ABC News. 28. 2. 2020. Pristupljeno 28. 2. 2020. 
  31. ^ Lord, Craig (28. 2. 2020). „Sun Yang Vs WADA Verdict: Damning Eight-Year Ends Career Of Chinese Controversy”. Swimming World Magazine. Pristupljeno 28. 2. 2020. 
  32. ^ „Why the Sun Yang decision should be overturned”. 15. 5. 2020. 
  33. ^ „Should changes follow Sun Yang's eight year ban?”. 12. 6. 2020. 
  34. ^ Panja, Tariq (23. 12. 2020). „Chinese Swimmer's Doping Ban is Lifted After Accusation of Racism”. The New York Times. 
  35. ^ „Working Group on the Review of WADA Governance Reforms”. 26. 11. 2020. 
  36. ^ „Sun Yang's Ban Reduced to Four Years & 3 Months, Still Out of Tokyo Olympics”. 22. 6. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]