Severna Karelija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Okrug Severna Karelija
fin. Pohjois-Karjala
šved. Norra Karelen
{{{caption2}}}
Položaj
Država Finska
Istorijska pokrajinaKarelija
Admin. centarJoensu
Površina21.583,67 km2
Stanovništvo2012.
 — broj st.165.869
 — gustina st.7,68 st./km2
Broj opština14
NSTJFI133
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Severna Karelija (fin. Pohjois-Karjala, šved. Norra Karelen) je okrug u Finskoj, u istočnom delu države. Sedište okruga je grad Joensu.

Položaj okruga[uredi | uredi izvor]

Okrug Severna Karelija se nalazi u istočnom delu Finske. Njega okružuju:

Prirodne odlike[uredi | uredi izvor]

Reljef: Okrug pripada istorijskoj oblasti Kareliji, ali je prostorno smešten u njenom severozapadnom delu (to je severni deo finske Karelije). U okrugu Severna Karelija preovlađuju ravničarska područja, nadmorske visine 80-200 m.

Klima u okrugu Severna Karelija vlada oštra Kontinentalna klima.

Vode: Severna Karelija je unutarkopneni okrug Finske. Međutim, u okviru okruga postoji niz ledničkih jezera, od kojih su veća Pijelina na severu i Sajma na jugu (najveće u državi). Najvažnija reka je reka Pijelinen, koja spaja data jezera.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Grad Joensu, sedište okruga

Po podacima 2011. godine u okrugu Severna Karelija živelo je približno 165 hiljade stanovnika. Od 2000. godine broj stanovnika u okrugu je opao za oko 5%.

Gustina naseljenosti u okrugu je svega 9 stanovnika/km², što je za 2 puta manje od državnog proseka (16 st./km²). Zapadni deo okruga je znatno bolje naseljen od istočnog, koji je pogranični - uz rusku granicu.

Etnički sastav: Finci su do skora bili jedino stanovništvo okruga, ali se poslednjih decenija ovde naselio i manji broj useljenika, posebno Rusa iz obližnjih oblasti Rusije. U pograničnim područjima su česti dvojezični (finsko-ruski) natpisi. Posebnost okruga je i najveća koncentracija pravoslavnih Finaca u državi.

Opštine i gradovi[uredi | uredi izvor]

Okrug Severna Karelija ima 13 opština, od kojih nijedna ne nosi zvanje grada. To su:

Gradska područja sa više od 10 hiljada stanovnika su:

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]