Pređi na sadržaj

Slobodan Bobe Filimonović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slobodan Bobe Filimonović
Datum rođenja(1928-03-28)28. mart 1928.
Mesto rođenjaObrenovacKraljevina Jugoslavija Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Datum smrti6. april 2019.(2019-04-06) (91 god.)
Mesto smrtiBeogradSrbija

Slobodan Bobe Filimonović (Obrenovac, 28. mart 1928Beograd, 6. april 2019) srpski izdavač, pisac i društveno politički radnik.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen u Obrenovcu, detinjstvo proveo u selu Grabovac kod Obrenovca, u zemljoradničkoj porodici[1]. Završio Gimnaziju u Obrenovcu, a potom studirao svetsku književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu i Akademiju dramskih umetnosti u Beogradu. Posle rata, ostavši bez roditelja, postao skojevac i predvodio obrenovačke omladince na radnoj akciji Ada Ciganlija. U Beogradu je 1956. godine osnovao varijete u kome su muzičari i glumci izvodili dramske minijature i recitovali poeziju. U tom specifičnom teatru, koji je trajao do 1958. godine, učestvovali su, pored ostalih, pesnik Brana Petrović i operski prvak Živan Saramandić. Posle 1958. odlazi u Crnu Goru gde se zapošljava kao novinar-urednik, a u tom periodu počinje da piše pesme i pripovetke. Od 1967. godine radi na mestu direktora Biblioteke "Vlada Aksentijević" u Obrenovcu. Uz svesrdnu pomoć tadašnjeg gradonačelnika Beograda Branka Pešića uspeva da obnovi jednu od najstarijih i najlepših zgrada u Obrenovcu, Milošev konak i pretvori je u zgradu biblioteke, gde se obrenovačka biblioteka i danas nalazi. U tom periodu, u obnovljenoj zgradi, organizuje brojne književne večeri, izložbe i druge programe kulture. 1980. godine prelazi u Beograd i osniva izdavačko preduzeće Nova knjiga u kome objavljuje dela iz oblasti književnosti, istorije i publicistike. Od 1990. godine osniva novu izdavačku kuću Nova Evropa. Jedan je od osnivača sajma knjiga u Banja Luci. Svoje književne radove, pesme i pripovetke, sakupio je i objavio u zbirci Putokazi moga oca Miloša objavljenoj 2018. godine[2].

Urednički rad i važniji izdavački poduhvati[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Lozanić, Kosta (2018). Čovek za sva vremena. Beograd: Izdanje autora. str. 89—91. ISBN 978-86-900772-0-5. Arhivirano iz originala 30. 01. 2020. g. Pristupljeno 30. 1. 2020. 
  2. ^ Filimonović, Slobodan (2018). Putokazi moga oca Miloša. Beograd: Izdanje autora. ISBN 978-86-900772-0-5. Arhivirano iz originala 30. 01. 2020. g. Pristupljeno 30. 1. 2020. 
  3. ^ Novak, Viktor. „Magnum Crimen” (PDF). Nova knjiga. Pristupljeno 30. 1. 2020. 
  4. ^ Poezija i kritika. Beograd. 1975. Arhivirano iz originala 30. 01. 2020. g. Pristupljeno 30. 1. 2020. 
  5. ^ Pavlović, Milivoje (1984). Knjiga o himni : jugoslovenski narodi u himni i himna među narodima. Beograd: Nova knjiga. Arhivirano iz originala 30. 01. 2020. g. Pristupljeno 30. 1. 2020. 
  6. ^ Drašković, Vuk (1987). Nož (redig. izd.). Beograd: Nova knjiga. ISBN 978-86-7335-033-2. Arhivirano iz originala 30. 01. 2020. g. Pristupljeno 30. 01. 2020. 
  7. ^ Nedeljković, Dragan (2000). Temelji srpske duhovnosti : nove besede, poruke, književne kritike. Beograd: Nova Evropa. Arhivirano iz originala 30. 01. 2020. g. Pristupljeno 30. 1. 2020. 
  8. ^ Šipovac, Neđo (2007). Tajne i strahovi Ive Andrića. Beograd: Nova Evropa. ISBN 978-86-7653-036-6. Arhivirano iz originala 30. 01. 2020. g. Pristupljeno 30. 1. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]