Sofija Trenčovska
Sofija Trenčovska | |
---|---|
Datum rođenja | 9. oktobar 1975. |
Mesto rođenja | Strumica, SR Makedonija, SFR Jugoslavija |
Sofija Trenčovska (Strumica, 9. oktobar 1975)[1] je makedonski filolog, pisac i kulturni aktivista. Urednica je „Projekta Rastko - Makedonija“, digitalne biblioteke kulture i tradicije Makedonije.[2]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Osnovnu i srednju školu završila je u rodnom gradu. Diplomirala je na Filološkom fakultetu „Blaže Koneski“ Univerziteta „Sveti Kiril i Metodij“ u Skoplju, gde pohađa i postdiplomske studije (magisterska teza „Mitopoetikata vo ranite drami na Jordan Plevneš“). Po profesiji je diplomirani filolog za makedonsku i južnoslovenske književnosti, sa opštom i komparativnom književnošću. Trenutno je doktorski kandidat.
Radila je kao novinar u redakciji skopskog dnevnog lista Večer, gde je pisala članke iz oblasti obrazovanja, književnosti i filma, radeći i intervjue sa istaknutim ličnostima kulture i umetnosti.
Učestvovala je u pripremi više književnih publikacija, a urednik je elektronske biblioteke „Projekat Rastko - Makedonija“ od osnivanja 2007. godine.[3] Učestvuje na međunarodnim stručno-naučnim skupovima i konferencijama. Piše i objavljuje članke iz oblasti književnosti i umetnosti u više štampanih i elektronskih časopisa u regionu, uključujući: Premin, Akt, Mediantrop itd.
Prevodi sa engleskog, srpskog, hrvatskog i bugarskog na makedonski.
Radovi (izbor)[uredi | uredi izvor]
Autorski tekstovi[uredi | uredi izvor]
- „Kičot kako umetnost“, Loza, br. 5, 1997, 9-10 str.
- „Komičnata maska na Ben Akiba“, Teatarski glasnik, br. 47, 1999, 55-56 str.
- „Za filmskiot medium“, Akt, br. 24, 29. 10. 2007, 50-51 str.
- „Virtuelen makedonski hronotop“, Akt, br. 25/26, 28. 03. 2008, 53-54 str.
- „Demonološkite bitija vo makedonskite volšebni prikazni“, Akt, br. 33/34, 31. 07. 2009, 52-64 str.
- „Motivot na čudesnoto raѓanje vo makedonskite volšebni prikazni“, Sum, br. 64, 2009, 95-103 str.
- „Ѕvezdeni migovi na sveto mesto“, Premin, br. 59/60, 2009, 58-59 str.
- „Siljan štrkot kako psihoanalitična prikazna“, Akt, br. 40/41, 08.04.2011, 58-64 str.
- „Postmoderen raspad na eden imaginaren sistem“, Akt, br. 46, 17.08.2012, 42-49 str.
Prevodi[uredi | uredi izvor]
- Dušan Kovačeviќ, „Lari Tompson“, drama izvedena vo Naroden teatar - Štip, repertoarna sezona 2001/2002
- Radomir Konstantinoviќ, „Beket, prijatelot“, Akt, br. 30, 26.12.2008, 53-57 str.
- Zoran Stefanoviќ, „Noќ pred vraќanje“, Akt, br. 42, 26.08.2011, 40-43 str.
- Boro Draškoviќ, Režiserski beleški, 2012. ISBN 978-608-4546-25-2
- Zoran Stefanoviќ, Slovenski Orfej, 2014. ISBN 978-608-4546-32-0
Urednik, direktor[uredi | uredi izvor]
- 2001 - Glavni i odgovorni urednik specijalnog izdanja časopisa Harman
- 2007 - Direktor igrane TV-serije za decu u šest epizoda „Martin od skalite“
- 2007- do sada - Urednik Projekta Rastko - Makedonija (uredila oko 500 naslova od 200 autora)
- Kompakt disk 15 Rodnokrajci – poezija i proza od 15 strumički avtori, 11. 12. 2009.[4] ISBN 978-608-4546-00-9
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Sofija Trenčovska — bio-bibliografija, Proekt Rastko — Makedonija
- ^ Makedonskata tradicija vo digitalna biblioteka „Rastko“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. decembar 2014), Utrinski vesnik, 17. 8. 2009.
- ^ „Digitalna biblioteka: Besplatni knigi na portalot Rastko“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. decembar 2014), Večer, 10 mart 2008
- ^ „Promocija na CD-to 15 rodnokrajci od Strumica“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. decembar 2014), Premin portal, 14 dekemvri 2008
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Sofija Trenčovska, bio-bibliografija
- Sofija Trenčovska na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Proekt Rastko - Makedonija, digitalna biblioteka na kulturata i tradicijata na Makedonija