Pređi na sadržaj

Srđan Cvetković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srđan Cvetković
Lični podaci
Datum rođenja(1972-00-00)1972.(51/52 god.)
Mesto rođenjaTopli Do kod Pirota, SR Srbija, SFRJ
Naučni rad
Poljekomunizam državna represija, disidenti, ljudska prava i Hladni rat, kojima je posvetio više radova u domaćim i inostranim stručnim časopisima i zbornicima
InstitucijaInstitut za savremenu istoriju u Beogradu
NagradeNagrada Dragiša Kašiković, Nagrada Vojvođanskog istraživačkog centra

Srđan Cvetković (Topli Do kod Pirota, 1972) srpski je istoričar. Bavi se temama: komunizam, državna represija, disidenti, ljudska prava i Hladni rat, kojima je posvetio više desetina radova u domaćim i inostranim stručnim časopisima i zbornicima. Cvetković je naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju, a sarađivao je do 2009. sa istraživako-izdavačkim centrom Demokratske stranke kao nestranačka ličnost. Od 2009.sekretar je Državne komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12. sepetembra 1944. Jedan je od urednika časopisa za preispitivanje prošlosti - Heretikus. Kritičari ga smatraju jednim od najistaknutijih predstavnika „akademskog istorijskog revizionizma” u Srbiji.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Osnovne,magistarske i doktorske studije završio je na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

  • 2000. diplomirao na katedri za Istoriju Jugoslavije (Etničke promene u Pančevačkom srezu 1944–1953),
  • 2005. magistrirao (Represija u Srbiji 1944−1953),
  • 2011. doktorirao (Politička represija u Srbiji 1953−1985).

Karijera[uredi | uredi izvor]

  • Od 2006. radi kao naučni saradnik na Institutu za savremenu istoriju u Beogradu.
  • Od 2009. je Državni sekretar Komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12. sepetembra 1944.
  • Od 2012. Koordiantor istraživanja Međuakademijske komisije SANU-u i MAN za utvrđivanje civilnih žrtava u Vojvodini 1941-1948.
  • Učestvovao je na domaćim i međunarodnim naučnim skupovima i tribinama i održao više predavanja posvećenih ovim temama.
    • Kao sekretar Komisije za tajne grobnice orgnizovao je izradu interent baze podataka Otvorena knjiga svih ubijenih posle 12. septembra 1944. sa više od 56.000 lica. A kao koordinator istraživanja Međuakademijske komisije SANU i MAN organizovao je izradu interent baze podataka svih civilnih žrtava rata na tlu Vojvodine 1941.1948 godine. [1],[2]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Kritičari ističu sporne tvrdnje u Cvetkovićevim delima, kao što su činjenične greške, da relativizuje ulogu srpskih kolaboracionista u Drugom svetskom ratu (Milana Nedića, Velibora Jonića, Svetislava Stefanovića, Jovana Tanovića, Krste Cicvarića i drugih) izostavljajući kompromitujuće činjenice i da ih predstavlja kao žrtve komunističkog revolucionarnog terora.[1]

Cvetković je sekretar i glavni oganizator istraživanja Državne komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944. koja je poimenice popisala do sada oko 60.000 lica i time gotovo potvrdila ranije Cvetkovićeve procene iz knjige Između srpa i čekića (2006).

Izabrana bibliografija[uredi | uredi izvor]

Monografije :

  • Između srpa i čekića, Represija u Srbiji 1944−1953 Beograd (2006);
  • Između srpa i čekića 2, Politička represija u Srbiji 1953−1985 Beograd (2011);
  • Između srpa i čekića 3 Beograd (2013);
  • Portreti disidenata Beograd (2007);
  • Istorija Demokratske stranke 1989−2009, koautori : Kosta Nikolić, Bojan Dimitrijević, B. Gligorijević, Beograd (2010);
  • Bela knjiga 1984. Beograd (2011);
  • Rađanje jeretika koautor :Kosta Nikolić, Beograd (2011);
  • Srbi i Albanci koautor : Kosta Nikolić Beograd,(2014);
  • U ime naroda!, Beograd (2014);
  • Ada ciganlija koautori : Kosta Nikolić, Zorica Marinković Beograd,(2015);
  • Između srpa i čekića 1 - likvidacija narodnih neprijatelja, drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd (2015).

Izložbe

  • Autor je izložbe U IME NARODA! − o represiji komunističkog režima u Srbiji (Istorijski muzej Srbije, april–avgust 2014) koju je videlo više od 59.000 lica u četiri grada u Srbiji, Beograd, Kragujevac., Kraljevo, Pančevo što je kvalifikuje u red najposećenijih izložbi u Srbiji.
  • Koautor izložbe: Jugoslavija od početka do kraja, Muzej Jugoslavije (2012—2013).

Dokumentarni filmovi

  • Scenarista je dokumentarnog filma U IME NARODA!, u režiji Milutina Petrovića

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Radanović 2011, str. 272–279.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Radanović, Milan (2011). „Istorijska politika u Srbiji nakon 2000. Primeri manifestovanja sprege između akademskog istorijskog revizionizma i državne revizije prošlosti”. Ur.: Veselinović, Ana; Atanacković, Petar; Klarić, Željko. Izgubljeno u tranziciji: kritička analiza društvene transformacije (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 14. 07. 2014. g. Pristupljeno 17. 10. 2015. 
  • S. Cvetković, Između srpa i čekića, Beograd 2006

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]