Pređi na sadržaj

Tvrđava Hrtar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tvrđava Hrtar nalazi se 13 kilometara sjeverno od Višegrada u Republici Srpskoj, BiH.[1] Smještena je na obje strane rijeke Drine pri čemu je značajnija fortifikacija na desnoj obali. Osnovna namjena Hrtara je zaštita tamošnjeg prijelaza preko plićeg dijela korita Drine. Na lijevoj obali Drine su ostaci tvrđave sa najmanje dvije kule, a koja je kontrolisala i put prema Žepi, nizvodno niz Drinu. Na desnoj obali Drine, visoko na grebenu su ostaci bedema i tri okrugle kule. U okviru bedema se nalaze ostaci duguljaste zgrade koja je najvjerovatnije služila za smještaj posade. Najveća kula je imala prečnik od oko 7,7 metara, a debljinu zida oko 1 metar. Na toj strani nalazi se nekoliko manjih pećina a najniža je korištena kao spremište i prostor za nadgledanje prijelaza na Drini. Hrtar nije arheološki istražen.[2]

Nije poznato kada je tvrđava Hrtar izgrađena. Pripadala je vlasteli Pavlovići. Tvrđava je dio njihovog odbrambenog kompleksa na Drini. Pored Višegrada, deset kilometara sjevernije od Hrtara, u blizini ušća Žepe u Drinu, je Vratar, na istoku Dobrun, a južno, na ušću Lima u Drinu tvrđava Brodar.[3]

U Hrtaru je sjedište nahije koja se spominje od 1469. godine do 18. vijeka. Tu su Osmanlije zatekle trg (sa 81 porodicom i 20 nepoženjenih) i skelu.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Reportaža: Stari grad Hrtar na Drini, www.palelive.com, Pristupljeno 23. novembra 2017. godine (jezik: srpski)
  2. ^ Pavle Anđelić, Hrtar, Višegrad, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muze Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988. godina, 99. str.; Marko Popović, Utvrđenja Zemlje Pavlovića, „Zemlja Pavlovića. Srednji vijek i period turske vladavine”, Zbornik radova sa naučnog skupa, Rogatica, 27-29. juna 2002. godina, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, Naučni skupovi 5, Odjeljenje društvenih nauka 7, Banja Luka – Srpsko Sarajevo 2003. godina, 98. str.; Reportaža: Stari grad Hrtar na Drini.
  3. ^ M. Popović, Utvrđenja Zemlje Pavlovića, 97-98. str.
  4. ^ Hazim Šabanović, Bosanski pašaluk – Postanak i upravna pođela, Svjetlost, Sarajevo 1982. godina, 131. str.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pavle Anđelić, Hrtar, Višegrad, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljski muze Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988. godina, 99. str.
  • Atanasovski, Veljan (1979). Pad Hercegovine. Beograd: Istorijski institut. 
  • Marko Popović, Utvrđenja Zemlje Pavlovića, „Zemlja Pavlovića. Srednji vijek i period turske vladavine”, Zbornik radova sa naučnog skupa, Rogatica, 27-29. juna 2002. godina, Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske i Univerzitet Srpsko Sarajevo, Naučni skupovi 5, Odjeljenje društvenih nauka 7, Banja Luka – Srpsko Sarajevo 2003. godina
  • Šabanović, Hazim (1959). Bosanski pašaluk: Postanak i upravna podjela. Sarajevo: Naučno društvo Bosne i Hercegovine. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]