Pređi na sadržaj

Trovanje kaustičnim sredstvima

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trovanje kaustičnim sredstvima
Specijalnostiurgentna medicina, hirurgija

Trovanje kaustičnim sredstvima je ozbiljan medicinski problem, posebno kod dece i samoubica, širom sveta sa raznovrsnom kliničkom prezentacijom i teškim komplikacijama, koji nastaje nakon unosa u organizam gutanjem jakih kiseline i baza.[1][2] One dovode do sagorevanja tkiva gornjih gastrointestinalnih puteva, što ponekad rezultuje perforacijom jednjaka ili želuca, i izliva sadržaja u grudnu ili trbušnu šupljinu.[3] Simptomi mogu uključivati povraćanje, disfagiju i bol u ustima, grudima ili želucu; kasnije se mogu razviti strikture (suženja). U dijagnostici često je neophodna endoskopija. Lečenje je simptomatsko — pražnjenje želuca, i saniranje nastalih kaustičnih opekotina.[4] Primena aktivnog uglja je kontraindikovana. Perforacija i suženja se leče hirurški.[5][6][7]

Epidemiologija

[uredi | uredi izvor]

Prema podacima Centra za kontrolu trovanja Sjedinjenih Američkih Država, od ukupno 2,3 miliona slučajeva trovanja kaustičnim sredstvima godišnje, ingestije kausticima su zastupljene kod dece mlađe od 5 godina u 49% slučajeva,[8] češće kod dečaka (50—62%).[5][9][10][11]

Najčešći oblik trovanja u dečijem uzrastu je akcidentalni,[12] dok među starijom decom i adolescentima može biti i pokušaj suicida.[13][14][15][16][17]

Kod dece su 18—46% svih kaustičnih ingestija praćene oštećenjem jednjaka. Udaljene komplikacije se odnose na česte ezofagusne strikture i povećan rizik od karcinoma jednjaka.[18][19][20]

Etiologija

[uredi | uredi izvor]

Uzročnici trovanja su sredstva za higijenu u domaćinstvima, naročito ona za izbeljivanje, zatim šamponi i regeneratori za kosu, deterdženti, sredstva za čišćenje toaleta. Industrijski proizvodi su obično koncentrisaniji od proizvoda za domaćinstvo i stoga mogu naneti veću štetu.[16][21][22]

Alkalne supstancije, koje su daleko češći uzrok trovanja od kiselina, izazivaju oštećenje usana, usne duplje, ždrela i gornjih disajnih puteva, a najozbiljnija su na jednjaku sa mogućom perforacijom i smrtnim ishodom.[23][24]

Patologija

[uredi | uredi izvor]

Ingestija alkalija uzrokuje oštećenje tkiva:[25]

  • kolikvacionom (likvefakcionom) nekrozom,[26]
  • procesom saponifikacije masti,
  • denaturacijom proteina.

Najteže posledice ovog trovanja su na jednjaku. Ozbiljno oštećenje nastaje velikom brzinom na mestu prvog kontakta sa kaustičnim sredstvom za samo nekoliko minuta a ponekad i za 1 sekund (npr 30% rastvora natrijum hidroksida).[27]

Ingestija kiseline uzrokuje oštećenje tkiva koagulacionom nekrozom,[28] stvarajući koagulum ili krustu koja štiti tkivo od dalje destrukcije. Najčešće oštećen organ u ingestiji kiseline je želudac.

Klinička slika

[uredi | uredi izvor]
Povraćanje je jedan od simptoma

Klinička slika trovanja kaustičnim sredstvima može biti asimptomatska ali i sa brojnim vidljivim opekotinama na licu, usnama i orofaringsu.[29][30] Prisustvo ili odsustvo ovih lezija nije u korelaciji sa stepenom oštećenja jednjaka i želuca.[31]

Pacijenti sa specifičnim laringealnim ili epiglotočnim edemom, imaju simptoma stridora, afonije, promuklosti i dispneje.[32]

Od ostalih simptoma i znakova trovanja mogu se javiti:[33]

Dijagnoza

[uredi | uredi izvor]
Fizikalni pregled
Ako disajni put nije slobodan indikovana je intubacija

Prvi korak u dijagnostici je uvid u respiratornu funkciju. Ako disajni put nije slobodan indikovana je intubacija direktnom vizualizacijom.[37] Tek nakon toga se vrši detaljan klinički pregled i uzimaju podaci o događaju (identifikacija agensa, vreme i količina ingestije).[38][39]

Imidžing

Radiografija pluća i trbuha treba da detektuje slobodan vazduh u medijastimunu (perforacija jednjaka) ili ispod dijafragme (gastrična perforacija), kao i potencijalni razvoj pneumonije.[40][41][42]

Laboratorijske analize

Laboratorijskim rezultatima se procenjuje stanje šoka i acidoze.

Endoskopija

Kad je pacijent stabilan i pH likvidnog agensa dobro poznat, fleksibilna endoskopija unutar 12 časa nakon ingestiji kaustičnog sredstva je metod izbora za direktnu vizualizaciju nastalih promena.[43] Naime budući da prisustvo ili odsustvo intraoralnih opekotina ne ukazuje pouzdano da li su jednjak i želudac teško oštećeni, pažljivim izvođenjem endoskopija može se utvrditi prisustvo i ozbiljnost opekotina jednjaka i želuca, posebno kod kada simptomi ili anamneza nagoveštavaju nešto više od trivijalnog gutanja korozivnih sredstava. Zavisno od dubine lezije i vidljivih endoskopskih promena stepen oštećenja se obeležava stepenima.[44][43][45] (vidi tabelu).

Stepen oštećenja jednjaka kaustičnom ingestijom na osnovu endoskopskog nalaza
Stepen oštećenje Endoskopski nalaz.[46][47]
0°
 Normalna mukoza
1°
 Edem i hiperemija mukoze
2°
 Hemoragija, erozije, beličaste membrane, eksudat
3°
 Ulceracija, nekroza

Nakon 48 časova od trovanja korozivnim sredstvima endoskopija je strogo kontraindikovana zbog progresivnog oštećenja istanjenjenog zida jednjaka, i velikog rizika od perforacije. Kod asimptomatskih trovanja ili onih koji su pod sumnjom da su se otrovali savetuje se opservacija pacijenta u skladu sa nalazom, pri čemu endoskopija nije obavezna dijagnostička procedura.[48][49][50]

Terapija

[uredi | uredi izvor]

U terapiji trovanje kaustičnim sredstvima postoji više sličnih protokolac usmerenih na prevenciju komplikacija.[51][52][53][54][55]

Oralni unos hrane i napitaka se odmah prekida i zamenjuje parenteralnim formulama

Opšte mere[56][57]

  • Oralni unos hrane i napitaka se odmah prekida i zamenjuje parenteralnim.
  • Idukcija povraćanja, zbog dodatnih oštećenja, je kontraindikovana.
  • Neutralizaciju kaustičnog materjala treba izbegavati zato što može izazvati egzotermičko oštećenje i pogoršati postojeće.
  • Nazogastrična sonda može biti plasirana tokom endoskopije za oštećanja 2° i 3° kako bi se obezbedio odgovarajući enteralni unos hrane i tečnosti.
Medikamentozna terapija
  • Kontrola bola je esencijalna, kao i primena supresora gastrične sekrecija i antibiotika koji pomažu reepitelizaciju.[58]
  • Primena kortikosteroida je diskutabilna, ali je dokazano da smanjuju granulacije i strikture.[59][60][61][62][63][64]
Hirurška terapija

Nakon primene barijumska pasaža jednjaka 4 nedelje posle ingestije može se ustanoviti prisustva striktura, koje zahtevaju plasiranje grafta (debelog creva ili jejunuma), dok se blaže rešavaju balon dilatacijom, naročito kod dece.[14][15][65][66][67][68][69][70][71][72]

Stentiranje silikonskim stentom

Stentiranje jednjaka silikonskim stentom danas predstavlja novu strategiju za izbegavanje višestrukih dilatacija jednjaka zbog relapsa stenoze. Silikonski stent poboljšava pokretljivost jednjaka, i primenjuje se u lečenju u stenoza jednjaka kod pedijatrijskih pacijenata.[73][74][75]

Komplikacije

[uredi | uredi izvor]
Endoskopska dilatacija jednjaka je efikasna tehnika, posebno kod peptične strikture jednjaka (vidi sliku), bez potrebe za operacijom u nekim slučajevima.[76][77]

Perforacija jednjaka ili želuca, jedna je od najtežih komplikacija, koja se leči antibioticima i hirurškim zahvatima.[52]

Suženje jednjaka može se videti već nakon tri nedelje od unosa otrova.[15][68] U 10% do 20% kaustičnih povreda, najčešće je lokalizovano na nivou krikoidne hrskavice, u predelu aortičnog luka, račve traheje na dva bronha i hijatusa jednjaka, odnosno na mestima anatomski sužavanja jednjaka.[14][66]

Suženje može dovesti do teške disfagije, pri čemu oko 80% strikture izaziva opstruktivne simptome dva meseca nakon njihovog formiranja.[78]

Deca koja gutaju živu sodu, 30% će češće razviti opekotine jednjaka; od toga, 50% će razviti strikture.[65]

Morbidne funkcionalne komplikacije uključuju nazofaringealni refluks, hipofaringealnu i laringealnu stenozu i fiksaciju jezika.[14][79]

Prognoza

[uredi | uredi izvor]

Smrtnost i morbiditet nakon trovanje kaustičnim sredstvima javlja se u 20% slučajeva.[14][80][81]

Povrede i stvaranje striktura (suženja i ožiljaka) predisponiraju karcinom jednjaka, sa procenjenim povećanjem rizika i faktorom 1.000, koji se nastavlja 10 do 25 godina nakon povrede i zahteva pažljivo praćenje.[14][67][66][55]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Schaffer, S. B.; Hebert, A. F. (2000). „Caustic ingestion”. J la State Med Soc. 152 (12): 590—596. PMID 11191021. .
  2. ^ „Caustic Ingestion - Injuries; Poisoning”. Merck Manuals Professional Edition (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-01-26. 
  3. ^ Hoffman, Robert S.; Burns, Michele M.; Gosselin, Sophie (1748). „Ingestion of Caustic Substances”. New England Journal of Medicine. 382 (18): 1739—1748. PMID 32348645. S2CID 217549452. doi:10.1056/NEJMra1810769. .
  4. ^ Fulton, J. A.; Hoffman, R. S. (2007). „Steroids in second degree caustic burns of the esophagus: a systematic pooled analysis of fifty years of human data: 1956-2006”. Clin Toxicol. 45 (4): 402—8. PMID 17486482. S2CID 44699762. doi:10.1080/15563650701285420. 
  5. ^ a b Bronstein, Alvin C.; Spyker, Daniel A.; Cantilena, Louis R.; Rumack, Barry H.; Dart, Richard C. (2012). „2011 Annual Report of the American Association of Poison Control Centers’ National Poison Data System (NPDS): 29th Annual Report”. Clinical Toxicology. 50 (10): 911—1164. ISSN 1556-3650. doi:10.3109/15563650.2012.746424. 
  6. ^ Gerald F. O’Malley, Rika O’Malley, „Caustic Ingestion”. Arhivirano iz originala 21. 12. 2019. g.  Na: www.msdmanuals.com
  7. ^ Kurowski, Jacob A.; Kay, Marsha (2017). „Caustic Ingestions and Foreign Bodies Ingestions in Pediatric Patients”. Pediatric Clinics of North America (na jeziku: engleski). 64 (3): 507—524. doi:10.1016/j.pcl.2017.01.004. 
  8. ^ Chang, J. M.; Liu NJ; Pai BC; Liu YH; Tsai MH, Lee CS; et al. (jun 2011). „The role of age in predicting the outcome of caustic ingestion in adults: a retrospective analysis”. BMC Gastroenterol. 11: 72. 
  9. ^ Atabek, C.; Surer, I.; Demirbag, S.; Caliskan, B.; Ozturk, H.; Cetinkursun, S. (2007). „Increasing tendency in caustic esophageal burns and long-term polytetrafluorethylene stenting in severe cases: 10 years experience”. J Pediatr Surg. 42 (4): 636—640. PMID 17448758. doi:10.1016/j.jpedsurg.2006.12.012. 
  10. ^ Hoffman, R. S.; Burns, M. M.; Gosselin, S. (2020). „Ingestion of Caustic Substances”. New England Journal of Medicine. 382 (18): 1739—1748. PMID 32348645. S2CID 217549452. doi:10.1056/NEJMra1810769. 
  11. ^ Elshabrawi, M.; a-Kader, H. H. (2011). „Caustic ingestion in children”. Expert Rev Gastroenterol Hepatol. 5 (5): 637—45. PMID 21910581. S2CID 207210557. doi:10.1586/egh.11.49. 
  12. ^ Arnold, M.; Numanoglu, A. (2017). „Caustic ingestion in children-A review”. Semin Pediatr Surg. 26 (2): 95—104. PMID 28550877. doi:10.1053/j.sempedsurg.2017.02.002. 
  13. ^ Denney, W.; Ahmad, N.; Dillard, B.; Nowicki, M. J. (2012). „Children will eat the strangest things: a 10-year retrospective analysis of foreign body and caustic ingestions from a single academic center”. Pediatr Emerg Care. 28 (8): 731—4. PMID 22858742. S2CID 10091656. doi:10.1097/PEC.0b013e31826248eb. 
  14. ^ a b v g d đ Schaffer, S. B.; Hebert, A. F. (2000). „Caustic ingestion”. J la State Med Soc. 152 (12): 590—596. PMID 11191021. .
  15. ^ a b v Anderson, K. D.; Rouse, T. M.; Randolph, J. G. (1990). „A controlled trial of corticosteroids in children with corrosive injury of the esophagus”. New England Journal of Medicine. 323 (10): 637—640. PMID 2200966. doi:10.1056/NEJM199009063231004. .
  16. ^ a b Arévalo-Silva, C.; Eliashar, R.; Wohlgelernter, J.; Elidan, J.; Gross, M. (2006). „Ingestion of caustic substances: a 15-year experience”. Laryngoscope. 116 (8): 1422—1426. PMID 16885747. S2CID 7647571. doi:10.1097/01.mlg.0000225376.83670.4d. 
  17. ^ Riffat, F.; Cheng, A. (2009). „Pediatric caustic ingestion: 50 consecutive cases and a review of the literature”. Dis Esophagus. 22 (1): 89—94. PMID 18847446. doi:10.1111/j.1442-2050.2008.00867.x. 
  18. ^ Gaudreault P, Parent M, McGuigan MA; et al. (1983). „Predictability of esophageal injury from signs and symptoms: a study of caustic ingestion in 378 children”. Pediatrics. 71 (5): 767—70. PMID 6835760. S2CID 28626218. doi:10.1542/peds.71.5.767. 
  19. ^ Chou, S. H.; Chang, Y. T.; Li, H. P.; Huang, M. F.; Lee, C. H.; Lee, K. W. (2010). „Factors predicting the hospital mortality of patients with corrosive gastrointestinal injuries receiving esophagogastrectomy in the acute stage”. World J Surg. 34 (10): 2383—2388. PMID 20512491. S2CID 25749262. doi:10.1007/s00268-010-0646-6. 
  20. ^ Contini, S.; Swarray-Deen, A.; Scarpignato, C. (2009). „Oesophageal corrosive injuries in children: A forgotten social and health challenge in developing countries”. Bull World Health Organ. 87 (12): 950—954. PMC 2789358 Slobodan pristup. PMID 20454486. doi:10.2471/BLT.08.058065. 
  21. ^ Triadefilopolulos G. Caustic ingestion in adults. UpToDate. Available at: www.uptodate.com. Accessed on December 10, 2008.
  22. ^ Chirica, M.; Bonavina, L.; Kelly, M. D.; Sarfati, E.; Cattan, P. (2017). „Caustic ingestion”. Lancet. 389 (10083): 2041—2052. PMID 28045663. S2CID 3070364. doi:10.1016/S0140-6736(16)30313-0. 
  23. ^ Lupa, Michael; Magne, Jacqueline; Guarisco, J. Lindhe; Amedee, Ronald (2009). „Update on the Diagnosis and Treatment of Caustic Ingestion”. The Ochsner Journal. 9 (2): 54—59. ISSN 1524-5012. PMC 3096249 Slobodan pristup. PMID 21603414. 
  24. ^ Mattos, G. M.; Lopes, D. D.; Mamede, R. C.; Ricz, H.; Mello-Filho, F. V.; Neto, J. B. (2006). „Effects of time of contact and concentration of caustic agent on generation of injuries”. Laryngogscope. 116 (3): 456—460. PMID 16540909. S2CID 8880343. doi:10.1097/01.mlg.0000199935.74009.60. 
  25. ^ Anderson, K. D.; Rouse, T. M.; Randolph, J. G. (1990). „A controlled trial of corticosteroids in children with corrosive injury of the esophagus”. New England Journal of Medicine. 323 (10): 637—640. PMID 2200966. doi:10.1056/NEJM199009063231004. 
  26. ^ Rollin, M.; Jaulim, A.; Vaz, F.; Sandhu, G.; Wood, S.; Birchall, M.; Dawas, K. (2015). „Caustic ingestion injury of the upper aerodigestive tract in adults”. Ann R Coll Surg Engl. 97 (4): 304—7. PMC 4473870 Slobodan pristup. PMID 26263940. doi:10.1308/003588415X14181254789286. 
  27. ^ Bertinelli, A.; Hamill, J.; Mahadevan, M.; Miles, F. (2006). „Serious injury from dishwasher powder ingestions in small children”. J Paediatr Child Health. 42 (3): 129—133. PMID 16509913. S2CID 32253416. doi:10.1111/j.1440-1754.2006.00811.x. 
  28. ^ Lefrancois, M; Gaujoux, S; Resche-Rigon, M; Chirica, M; Munoz-Bongrand, N; Sarfati, E; Cattan, P (2011-04-08). „Oesophagogastrectomy and pancreatoduodenectomy for caustic injury”. British Journal of Surgery. 98 (7): 983—990. ISSN 0007-1323. doi:10.1002/bjs.7479. 
  29. ^ Friedman E. M. Caustic ingestion and foreign bodies in the aerodigestive tract. In: Bailey B. J., Johnson J. T., Newlands S. D., editors. Head and Neck Surgery—Otolaryngology. 4th ed. Baltimore, MD: Lippincott Williams & Wilkins; 2006. pp. 925–932. [Google Scholar]
  30. ^ Lerry G. D. Caustic esophageal injury in children. UpToDate. January 2008. Available at: www.uptodate.com. Accessed December 15, 2008.
  31. ^ Browne J., Thompson J. Caustic ingestion. In: Cummings C. W., Flint P. W., Haughey B. H., Robbins K. T., Thomas J. R., editors. Cummings Otolaryngology: Head & Neck Surgery. 4th ed. St Louis, MO: Elsevier Mosby; 2005. pp. 4330–4341.
  32. ^ Contini, S.; Scarpignato, C. (2013). „Caustic injury of the upper gastrointestinal tract: a comprehensive review”. World J Gastroenterol. 19 (25): 3918—30. PMC 3703178 Slobodan pristup. PMID 23840136. doi:10.3748/wjg.v19.i25.3918 Slobodan pristup. 
  33. ^ Ramasamy, K.; Gumaste, V. V. (2003). „Corrosive ingestion in adults”. J Clin Gastroenterol. 37 (2): 119—124. PMID 12869880. doi:10.1097/00004836-200308000-00005. 
  34. ^ Kamijo, Y.; Kondo, I.; Watanabe, M.; Kan'o, T.; Ide, A.; Soma, K. (2007). „Gastric stenosis in severe corrosive gastritis: prognostic evaluation by endoscopic ultrasonography”. Clin Toxicol. 45 (3): 284—6. PMID 17453882. S2CID 45531503. doi:10.1080/15563650601031759. 
  35. ^ Lupa, M.; Magne, J.; Guarisco, J. L.; Amedee, R. (2009). „Update on the diagnosis and treatment of caustic ingestion”. Ochsner J. 9 (2): 54—9. PMC 3096249 Slobodan pristup. PMID 21603414. .
  36. ^ Moazam, F.; Talbert, J. L.; Miller, D.; Mollitt, D. L. (1987). „Caustic ingestion and its sequelae in children”. South Med J. 80 (2): 187—90. PMID 3810214. S2CID 25484619. doi:10.1097/00007611-198702000-00012. .
  37. ^ Espinola, T. E.; Amedee, R. G. (1993). „Caustic ingestion and esophageal injury”. J la State Med Soc. 145 (4): 121—125. PMID 8486983. 
  38. ^ Browne J., Thompson J. Caustic ingestion. In: Bluestone C. D., Stool S. E., Kenna M. A., editors. Pediatric Otolaryngology. 4th ed. Philadelphia, PA: WB Saunders Co; 2003. pp. 4330–4342. [Google Scholar]
  39. ^ Tohda, G.; Sugawa, C.; Gayer, C.; Chino, A.; McGuire, T. W.; Lucas, C. E. (2008). „Clinical evaluation and management of caustic injury in the upper gastrointestinal tract in 95 adult patients in an urban medical center”. Surg Endosc. 22 (4): 1119—1125. PMID 17965918. S2CID 23635492. doi:10.1007/s00464-007-9620-2. 
  40. ^ Uygun, I.; Arslan, M. S.; Aydogdu, B.; Okur, M. H.; Otcu, S. (novembar 2013). „Fluoroscopic balloon dilatation for caustic esophageal stricture in children: an 8-year experience”. J Pediatr Surg. 48 (11): 2230—4. PMID 24210191. doi:10.1016/j.jpedsurg.2013.04.005. 
  41. ^ Lurie, Y.; Slotky, M.; Fischer, D.; Shreter, R.; Bentur, Y. (2013-09-13). „The role of chest and abdominal computed tomography in assessing the severity of acute corrosive ingestion”. Clinical Toxicology. 51 (9): 834—837. ISSN 1556-3650. doi:10.3109/15563650.2013.837171. 
  42. ^ Bruzzi M, Chirica M, Resche-Rigon M, Corte H, Voron T, Sarfati E, et al. „Emergency Computed Tomography Predicts Caustic Esophageal Stricture Formation”. Ann Surg. 22 (10): 1659—1664. 2018. 
  43. ^ a b Lupa M, Magne J, Guarisco JL, Amedee R. (2009). „Update on the diagnosis and treatment of caustic ingestion”. Ochsner J. 9 (2): 54—9. PMC 3096249 Slobodan pristup. PMID 21603414. .
  44. ^ Gaudreault P, Parent M, McGuigan MA; et al. (1983). „Predictability of esophageal injury from signs and symptoms: a study of caustic ingestion in 378 children”. Pediatrics. 71 (5): 767—70. PMID 6835760. S2CID 28626218. doi:10.1542/peds.71.5.767. .
  45. ^ Tringali, A.; Thomson, M.; Dumonceau, J. M.; Tavares, M.; Tabbers, M. M.; Furlano, R.; Spaander, M.; Hassan, C.; Tzvinikos, C.; Ijsselstijn, H.; Viala, J.; Dall'Oglio, L.; Benninga, M.; Orel, R.; Vandenplas, Y.; Keil, R.; Romano, C.; Brownstone, E.; Gerner, P.; Dolak, W.; Landi, R.; Huber, W. D.; Everett, S.; Vecsei, A.; Aabakken, L.; Amil-Dias, J.; Zambelli, A. (2017). „Pediatric gastrointestinal endoscopy: European Society of Gastrointestinal Endoscopy (ESGE) and European Society for Paediatric Gastroenterology Hepatology and Nutrition (ESPGHAN) Guideline Executive summary”. Endoscopy. 49 (1): 83—91. PMID 27617420. S2CID 33677870. doi:10.1055/s-0042-111002. 
  46. ^ Ryan, F.; Witherow, H.; Mirza, J.; Ayliffe, P. (2006). „The oral implications of caustic soda ingestion in children”. Oral Surg Oral Med Oral Pathol Oral Radiol Endod. 101 (1): 29—34. PMID 16360605. doi:10.1016/j.tripleo.2005.04.025. 
  47. ^ Cheng HT Cheng CL Lin CH et al. Caustic ingestion in adults: the role of endoscopic classification in predicting outcome. BMC Gastroenterol. 2008; 8: 31
  48. ^ Betalli P, Falchetti D, Giuliani S, et al; Caustic Ingestion Italian Study Group. (2008). „Caustic ingestion in children: is endoscopy always indicated? The results of an Italian multicenter observational study”. Gastrointest Endosc. 68 (3): 434—9. PMID 18448103. doi:10.1016/j.gie.2008.02.016. .
  49. ^ Poley, Jan-Werner; Steyerberg, Ewout W.; Kuipers, Ernst J.; Dees, Jan; Hartmans, Rober; Tilanus, Hugo W.; Siersema, Peter D. (2004). „Ingestion of acid and alkaline agents: outcome and prognostic value of early upper endoscopy”. Gastrointestinal Endoscopy. 60 (3): 372—377. ISSN 0016-5107. doi:10.1016/s0016-5107(04)01722-5. 
  50. ^ Lamireau, Thierry; Rebouissoux, Laurent; Denis, Delphine; Lancelin, Frantz; Vergnes, Pierre; Fayon, Michael (2001). „Accidental Caustic Ingestion in Children: Is Endoscopy Always Mandatory?”. Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition. 33 (1): 81—84. ISSN 0277-2116. doi:10.1097/00005176-200107000-00014. 
  51. ^ Salzman, M.; O'Malley, R. N. (2007). „Updates on the evaluation and management of caustic exposures”. Emergency Medicine Clinics of North America. 25 (2): 459—476. PMID 17482028. doi:10.1016/j.emc.2007.02.007. 
  52. ^ a b Bird JH, Kumar S, Paul C, Ramsden JD. Bird, J. H.; Kumar, S.; Paul, C.; Ramsden, J. D. (2017). „Controversies in the management of caustic ingestion injury: an evidence-based review”. Clin Otolaryngol. 42 (3): 701—708. PMID 28032947. S2CID 29518053. doi:10.1111/coa.12819. 
  53. ^ Chirica, M.; Resche-Rigon, M.; Bongrand, N. M.; Zohar, S.; Halimi, B.; Gornet, J. M.; Sarfati, E.; Cattan, P. (2012). „Surgery for caustic injuries of the upper gastrointestinal tract”. Annals of Surgery. 256 (6): 994—1001. PMID 22824850. doi:10.1097/SLA.0b013e3182583fb2. 
  54. ^ „Corrosive ingestion and the surgeon, by Thomas B Hugh, FRCS, FRACS, Michael D Kelly, FRCS, FRACS.”. Journal of the American College of Surgeons. 190 (1): 102. 2000. ISSN 1072-7515. doi:10.1016/s1072-7515(99)00280-x. 
  55. ^ a b Han, Y.; Cheng, Q. S.; Li, X. F.; Wang, X. P. (2004). „Surgical management of esophageal strictures after caustic burns: A 30 years of experience”. World J Gastroenterol. 10 (19): 2846—2849. PMC 4572115 Slobodan pristup. PMID 15334683. doi:10.3748/wjg.v10.i19.2846 Slobodan pristup. 
  56. ^ Mowry, James B.; Spyker, Daniel A.; Cantilena, Louis R.; McMillan, Naya; Ford, Marsha (2014). „2013 Annual Report of the American Association of Poison Control Centers’ National Poison Data System (NPDS): 31st Annual Report”. Clinical Toxicology. 52 (10): 1032—1283. ISSN 1556-3650. doi:10.3109/15563650.2014.987397. 
  57. ^ Zerbib, Philippe; Voisin, Benoît; Truant, Stéphanie; Saulnier, Fabienne; Vinet, Alexis; Chambon, Jean Pierre; Onimus, Thierry; Pruvot, François René (2011). „The Conservative Management of Severe Caustic Gastric Injuries”. Annals of Surgery. 253 (4): 684—688. ISSN 0003-4932. doi:10.1097/sla.0b013e31821110e8. 
  58. ^ Berger, Michael; Ure, Benno; Lacher, Martin (2012). „Mitomycin C in the Therapy of Recurrent Esophageal Strictures: Hype or Hope?”. European Journal of Pediatric Surgery. 22 (02): 109—116. ISSN 0939-7248. doi:10.1055/s-0032-1311695. 
  59. ^ Gün, F.; Abbasoğlu, L.; Celik, A.; Salman, E. T. (2007). „Early and late term management in caustic ingestion in children: A 16-year experience”. Acta Chir Belg. 107 (1): 49—52. PMID 17405598. S2CID 27347658. doi:10.1080/00015458.2007.11680010. .
  60. ^ Pelclová, D.; Navrátil, T. (2005). „Do corticosteroids prevent oesophageal stricture after corrosive ingestion?”. Toxicol Rev. 24 (2): 125—129. PMID 16180932. doi:10.2165/00139709-200524020-00006. 
  61. ^ Katibe, R.; Abdelgadir, I.; McGrogan, P.; Akobeng, A. K. (jun 2018). „Corticosteroids for Preventing Caustic Esophageal Strictures: Systematic Review and Meta-analysis”. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 66 (6): 898—902. PMID 29216023. S2CID 19562401. doi:10.1097/MPG.0000000000001852. 
  62. ^ Usta M, et al. High doses of methylprednisolone in the management of caustic esophageal burns. Pediatrics. 2014 Jun. 133(6):E1518-24. [Medline].
  63. ^ Anderson, K. D.; Rouse, T. M.; Randolph, J. G. (1990-09-06). „A controlled trial of corticosteroids in children with corrosive injury of the esophagus”. New England Journal of Medicine. 323 (10): 637—40. PMID 2200966. doi:10.1056/NEJM199009063231004. 
  64. ^ Anderson, K. D.; Rouse, T. M.; Randolph, J. G. (1990). „A controlled trial of corticosteroids in children with corrosive injury of the esophagus”. New England Journal of Medicine. 323 (10): 637—640. PMID 2200966. doi:10.1056/NEJM199009063231004. 
  65. ^ a b Browne J., Thompson J. Caustic ingestion. In: Bluestone C. D., Stool S. E., Kenna M. A., editors. Pediatric Otolaryngology. 4th ed. Philadelphia, PA: WB Saunders Co; 2003. pp. 4330–4342.
  66. ^ a b v Espinola, T. E.; Amedee, R. G. (1993). „Caustic ingestion and esophageal injury”. J la State Med Soc. 145 (4): 121—125. PMID 8486983. .
  67. ^ a b Browne J., Thompson J. Caustic ingestion. In: Cummings C. W., Flint P. W., Haughey B. H., Robbins K. T., Thomas J. R., editors. Cummings Otolaryngology: Head & Neck Surgery. 4th ed. St Louis, MO:Elsevier Mosby; 2005. pp. 4330–4341.
  68. ^ a b Pelclov??, Daniela; Navr??til, Tom???? (2005). „Do Corticosteroids Prevent Oesophageal Stricture After Corrosive Ingestion?”. Toxicological Reviews. 24 (2): 125—129. ISSN 1176-2551. doi:10.2165/00139709-200524020-00006. 
  69. ^ Pauli, E. M.; Schomisch, S. J.; Furlan, J. P.; Marks, A. S.; Chak, A.; Lash, R. H.; Ponsky, J. L.; Marks, J. M. (2012). „Biodegradable esophageal stent placement does not prevent high-grade stricture formation after circumferential mucosal resection in a porcine model”. Surg Endosc. 26 (12): 3500—3508. PMC 4562670 Slobodan pristup. PMID 22684976. doi:10.1007/s00464-012-2373-6. 
  70. ^ Gupta, V.; Wig, J. D.; Kochhar, R.; Sinha, S. K.; Nagi, B.; Doley, R. P.; Gupta, R.; Yadav, T. D. (2009). „Surgical management of gastric cicatrisation resulting from corrosive ingestion”. Int J Surg. 7 (3): 257—261. PMID 19401241. doi:10.1016/j.ijsu.2009.04.009. 
  71. ^ Chirica, M.; Brette, M. D.; Faron, M.; Munoz Bongrand, N.; Halimi, B.; Laborde, C.; Sarfati, E.; Cattan, P. (2015). „Upper digestive tract reconstruction for caustic injuries”. Annals of Surgery. 261 (5): 894—901. PMID 24850062. S2CID 29608808. doi:10.1097/SLA.0000000000000718. 
  72. ^ Peters, J. H.; Kronson, J. W.; Katz, M.; Demeester, T. R. (1995). „Arterial anatomic considerations in colon interposition for esophageal replacement”. Arch Surg. 130 (8): 858—862. PMID 7632146. doi:10.1001/archsurg.1995.01430080060009. 
  73. ^ De Peppo, F; Zaccara, A; Dall'Oglio, L; Federici di Abriola, G; Ponticelli, A; Marchetti, P; Lucchetti, M.C; Rivosecchi, M (1998). „Stenting for caustic strictures: Esophageal replacement replaced”. Journal of Pediatric Surgery. 33 (1): 54—57. ISSN 0022-3468. doi:10.1016/s0022-3468(98)90361-x. 
  74. ^ Foschia, Francesca; Angelis, Paola De; Torroni, Filippo; Romeo, Erminia; Caldaro, Tamara; Abriola, Giovanni Federici di; Pane, Alessandro; Fiorenza, Maria Stella; Peppo, Francesco De (2011-05-01). „Custom dynamic stent for esophageal strictures in children”. Journal of Pediatric Surgery (na jeziku: engleski). 46 (5): 848—853. ISSN 0022-3468. PMID 21616239. doi:10.1016/j.jpedsurg.2011.02.014. 
  75. ^ ASGE Technology Committee; Tokar, J. L.; Banerjee, S.; Barth, B. A.; Desilets, D. J.; Kaul, V.; Kethi, S. R.; Pedrosa, M. C.; Pfau, P. R.; Pleskow, D. K.; Varadarajulu, S.; Wang, A.; Song, L. M.; Rodriguez, S. A. (2011). „Drug-eluting/Biodegradable stents”. Gastrointest Endosc. 74 (5): 954—958. PMID 21944310. doi:10.1016/j.gie.2011.07.028. 
  76. ^ Cattan, P.; Munoz-Bongrand, N.; Berney, T.; Halimi, B.; Sarfati, E.; Celerier, M. (2000). „Extensive abdominal surgery after caustic ingestion”. Annals of Surgery. 231 (4): 519—523. PMC 1421027 Slobodan pristup. PMID 10749612. doi:10.1097/00000658-200004000-00010. 
  77. ^ Lakhdar-Idrissi, M.; Khabbache, K.; Hida, M. (2012). „Esophageal endoscopic dilations”. J Pediatr Gastroenterol Nutr. 54 (6): 744—747. PMID 22270040. S2CID 3305587. doi:10.1097/MPG.0b013e31824b16b2. 
  78. ^ Ferry G. D. Caustic esophageal injury in children. UpToDate. January 2008. Available at: www.uptodate.com. Accessed December 15, 2008.
  79. ^ Turner, A.; Robinson, P. (2005). „Respiratory and gastrointestinal complications of caustic ingestion in children”. Emergency Medicine Journal. 22 (5): 359—361. PMC 1726769 Slobodan pristup. PMID 15843706. doi:10.1136/emj.2004.015610. 
  80. ^ Friedman E. M. Caustic ingestion and foreign bodies in the aerodigestive tract. In: Bailey B. J., Johnson J. T., Newlands S. D., editors. Head and Neck Surgery—Otolaryngology. 4th ed. Baltimore, MD: Lippincott Williams & Wilkins; 2006. pp. 925–932.
  81. ^ Ertekin, C.; Alimoglu, O.; Akyildiz, H.; Guloglu, R.; Taviloglu, K. (2004). „The results of caustic ingestions”. Hepatogastroenterology. 51 (59): 1397—1400. PMID 15362762. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Тровање_каустичним_средствима&oldid=28339849”