Trofim Lisenko
Trofim Denisovič Lisenko | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 29. septembar 1898. |
Mesto rođenja | Karlivka, Poltavska gubernija, Ruska Imperija |
Datum smrti | 20. novembar 1976.78 god.) ( |
Mesto smrti | Moskva, SSSR |
Državljanstvo | SSSR |
Obrazovanje | Kijevski poljoprivredni institut |
Naučni rad | |
Polje | Biologija Agronomija |
Institucija | Ruska akademija nauka |
Poznat po | Odbacivanje Mendelovih zakona Lisenkoizam Vernalizacija |
Trofim Denisovič Lisenko (rus. Трофи́м Дени́сович Лысе́нко, ukr. Трохи́м Дени́сович Лисе́нко, Trokhym Denysovych Lysenko; 29. septembar 1898 — 20. novembar 1976) bio je sovjetski agronom i biolog. Kao učenik, Lisenko se zainteresovao za poljoprivredu, gde je radio nekoliko različitih projekata, od kojih je jedan uključivao efekte varijacija temperature na životni ciklus biljaka. To ga je kasnije navelo da razmisli o tome kako bi ovaj rad mogao da iskoristi za pretvaranje ozime pšenice u proletnu pšenicu. Proces je nazvao „jarovizacija” na ruskom jeziku, da bi ga kasnije preveo kao „vernalizacija”.[1] Lisenko je bio snažan zagovornik mekog nasleđivanja i odbacio je Mendelovu genetiku u korist pseudonaučnih[2][3] ideja nazvanih Lisenkoizam.
Njegova eksperimentalna istraživanja o poboljšavanju prinosa žitarica donela su mu podršku sovjetskog vođe Josifa Staljina, posebno nakon gladi i gubitka produktivnosti usled prisilne kolektivizacije u nekoliko regija Sovjetskog Saveza početkom tridesetih godina 20. veka. Lisenko je postao direktor Instituta za genetiku u okviru Sovjetske akademije nauka 1940. godine, a ostvarivanje političkog uticaja i moći dodatno je osiguralo njegove antimendelovske doktrine u sovjetskoj nauci i obrazovanju.
Sovjetski naučnici koji su odbijali da se odreknu genetike, otpušteni su sa svojih položaja i ostavljeni u siromaštvu. Stotine, ako ne i hiljade drugih, su zatvorene. Nekoliko ih je osuđeno na smrti kao neprijatelji države, uključujući botaničara Nikolaja Vavilova. Naučno neslaganje sa Lisenkovim teorijama o nasleđivanju koje je stečeno životnom sredinom formalno je zabranjeno u SSSR 1948. godine.
Iako je Lisenko ostao na svom položaju u Institutu za genetiku do 1965. godine,[4] njegov uticaj na sovjetsku poljoprivrednu praksu opao je nakon smrti Staljina 1953. godine.
Dela[uredi | uredi izvor]
- Heredity and Its Variability (1945)
- The Science of Biology Today (1948)
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Graham, Loren R. (2006). Moscow stories. Bloomington, IN: Indiana University Press. ISBN 9780253000743. OCLC 639352894.
- ^ Sterling, Bruce (jun 2004). „Suicide by pseudoscience”. Wired (12.06).
- ^ Gordin, Michael D. (2012). „How Lysenkoism became pseudoscience: Dobzhansky to Velikovsky”. Journal of the History of Biology. 45 (3): 443—68. PMID 21698424. doi:10.1007/s10739-011-9287-3.
- ^ Lysenko, Trofim Denisovich. Encyclopædia Britannica Online. 16. 8. 2013. Arhivirano iz originala 21. 07. 2012. g. Pristupljeno 26. 1. 2014.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Lysenko, Trofim Denisovich. Encyclopædia Britannica Online. 16. 8. 2013. Arhivirano iz originala 21. 07. 2012. g. Pristupljeno 26. 1. 2014.
Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]
- William deJong-Lambert. The Cold War Politics of Genetic Research (Springer Science+Business Media B.V. 2012)
- Graham, Loren (2016). Lysenko's Ghost: Epigenetics and Russia. Cambridge: Harvard University Press.. online review
- Graham, Loren, Science in Russia and the Soviet Union, (New York: Cambridge University Press, 1993).
- Graham, Loren, What Have We Learned About Science and Technology from the Russian Experience?, (Palo Alto: Stanford University Press, 1998).
- Joravsky, David (1970). The Lysenko Affair. Chicago: University of Chicago Press..
- Lecourt, Dominique, Proletarian Science ? : The Case of Lysenko, (London: NLB; Atlantic Highlands, N.J. : Humanities Press, 1977). (A Marxist, though anti-Stalinist, history of Lysenkoism)
- Lysenko, Trofim, The Science of Biology Today, (New York: International Publishers, 1948). Text of an address "evoked by the international discussion of the subject of inheritance of acquired characteristics," according to an introductory note. Delivered before a session of a meeting of the V.I. Lenin Academy of Agricultural Sciences on 31 July 1948, when Lysenko, its president, was at the apex of his power. [For an online version of the text see the Lysenko "Report" provided in the External Links section, below.]
- Medvedev, Zhores, The Rise and Fall of T.D. Lysenko, (New York: Columbia University Press, 1969)
- Soyfer, Valery N., Lysenko and the Tragedy of Soviet Science, New Brunswick: Rutgers University Press, 1994.
- Gardner, Martin: Fads and Fallacies in the Name of Science (1957) (Revised and expanded edition of the work originally published in 1952 under the title In the Name of Science). Dover Publications, New York. See Chapter 12 (Lysenkoism).
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Biography at NNDB
- Lysenkoism in The Sceptic's Dictionary
- Trofim Denisovich Lysenko by Hugo S. Cunningham
- Ronald Fisher (1948). What Sort of Man is Lysenko? Listener, 40: 874–75 – contemporary commentary by a British evolutionary biologist (pdf format)
- Letter from Lysenko's parents to Stalin, Pravda, 3 January 1936.
- Lecourt, Dominique, Proletarian Science? The Case of Lysenko (1977), Atlantic Highlands, Humanities Press, London, this digital edition first published 2003 (A Marxist, though anti-Stalinist, history of Lysenkoism)
- BBC program (In Our Time) on Lysenko
- Novinski isečci na temu Trofim Lisenko u Novinskim arhivama 20. veka Nemačke nacionalne biblioteke ekonomije (ZBW)
- Najveća žitnica sveta konstantno bez hrane (B92, 11. jun 2019)