Pređi na sadržaj

Filip Ajdačić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Filip Ajdačić
Filip Ajdačić
Lični podaci
Datum rođenja(1908-00-00)1908.
Mesto rođenjaLisa, Kraljevina Srbija
Datum smrti18. novembar 1945.(1945-11-18) (36/37 god.)
Mesto smrtiSeča Reka, DFJ Demokratska Federativna Jugoslavija
Vojna karijera
Vojska Jugoslovenska vojska
Jugoslovenska vojska u otadžbini
Činporučnik
Učešće u ratovimaDrugi svetski rat

Filip Ajdačić (Lisa, 1908Seča Reka, 18. novembar 1945) je bio žandarmerijski narednik Kraljevine Jugoslavije, a tokom Drugog svetskog rata je služio kao poručnik Jugoslovenske vojske u Otadžbini.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Žandarmerijska karijera[uredi | uredi izvor]

Rođen je kao sin Čedomira Ajdačića. U međuratnom periodu je bio narednik u žandarmeriji Kraljevine Jugoslavije, sa službom u istočnoj Srbiji.

Drugi svetski rat[uredi | uredi izvor]

Na početku Drugog svetskog rata 1941. godine je bio komandant Crnogorske brigade Komande četničkih odreda pukovnika Dragoljuba Mihailovića.[1] Od 26. do 28. septembra 1941. godine, zajedno sa kapetanom Momčilom Petrovićem, komandovao je napadom na Kosjerić, koji su dva dana ranije zauzeli partizani od male žandarmerijske posade. Zbog tog napada, Petrović je smenjen po naređenju pukovnika Mihailovića.[2]

Vojvoda dragačevski poručnik Milutin Janković i poručnik Filip Ajdačić u Subjelu

Na sastanku pukovnika Mihailovića i Josipa Broza, dana 26. oktobra 1941. godine u Brajićima, otvorilo se pitanje četničko-partizanskog sukoba. Pukovnik Mihailović je tada rekao da je reč o lokalnim komandantima poput Ajdačića, Milutina Jankovića i Vučka Ignjatovića, koji se zalažu za borbu protiv partizana.[3]

Ajdačić je ponovo napao Kosjerić poslednjih dana oktobra. Dana 1. novembra 1941. godine je zarobio partizansku komandu mesta i razoružao okolne partizanske grupe. Četnici pod Ajdačićevom komandom su već 2. novembra izdvojili devetoro zarobljenih partizana i ubili ih, što je predstavljalo prvu masovniju likvidaciju zarobljenika i partizana od strane četnika.[4] O streljanju ovih zarobljenika se govorilo na Beogradskom procesu 1946. godine protiv generala Mihailovića, ali je Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača zauzela stav da se Ajdačićeva uloga u tome nije mogla utvrditi.[5]

Tokom operacije Kugelblic krajem 1943. godine, četnici su se borili pod nemačkom taktičkom komandom i nastupali kao borbene grupe u sastavu nemačkih grupacija. U radio-izveštajima Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 14. decembra 1943, u sastavu fronta 1. brdske divizije Vermahta, pored "Borbene grupe Lukačević"[6] (tj. Mileševskog korpusa JVuO pod komandom Vojislava Lukačevića), pominje se i učešće Crnogorske brigade Požeškog korpusa JVuO, odnosno "Borbene grupe Ajdačić" koja je, zajedno sa tri bataljona 24. bugarske divizije, nastupala prema Drini.[7]

Pogibija[uredi | uredi izvor]

Ubijen je 18. novembra 1945. godine u mestu Seča Reka.[8] Prema nekim izvorima je izvršio samoubistvo, da ne bi bio ubijen od potere KNOJ-a.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Kalabić, Radovan (2012). Ravnogorski venac Subjel. Beograd: Grafiprof. str. 142—152. ISBN 978-86-903027-4-1. 
  2. ^ Dević, Nemanja (2019). Partizanski pokret u Srbiji 1941-1945 (PDF). Beograd. str. 202. 
  3. ^ Dević, Nemanja (2019). Partizanski pokret u Srbiji 1941-1945 (PDF). Beograd. str. 211. 
  4. ^ Dević, Nemanja (2019). Partizanski pokret u Srbiji 1941-1945 (PDF). Beograd. str. 226. 
  5. ^ Mihailović, Dragoljub M. (1998). Rat i mir đenerala: izabrani ratni spisi. 2. Srpska reč. str. 389. ISBN 86-491-0023-6. 
  6. ^ Radio-izveštaj Komande Druge oklopne armije Komandi Jugoistoka 14.12.43 o toku operacija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. maj 2013), Nacionalna arhiva Vašington, T78, rolna 331, frejm 6287944
  7. ^ Radio-izveštaj Komande Druge oklopne armije Komandi Jugoistoka 14.12.43 o toku operacija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. maj 2013), Nacionalna arhiva Vašington, T78, rolna 331, frejm 6287984
  8. ^ „Filip Ajdačić”. Registar žrtava Komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944.