Francuske južne i antarktičke zemlje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Francuske južne i antarktičke zemlje
franc. Terres australes et antarctiques françaises, TAAF
Zastava
Zastava
Krilatica: Liberté, Égalité, Fraternité
(Sloboda, jednakost i bratstvo)
Himna: La Marseillaise
Marseljeza
Položaj Francuskih južnih i antarktičkih zemalja
Glavni gradSen Pjer
na ostrvu Reinion
Službeni jezikFrancuski
Vladavina
Oblik državeFrancuske prekomorske teritorije
 — PredsednikEmanuel Makron
 — PrefektCécile Pozzo di Borgo
Istorija
Geografija
Površina
 — ukupno439.781 km2
 — voda (%)-
Stanovništvo
 — 2007.310
 — gustina0 st./km2
Ekonomija
Valutaevro
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC 
Internet domen.tf

Francuske južne i antarktičke zemlje (franc. Terres australes et antarctiques françaises, skr. TAAF) su od 1955. Francuska prekomorska teritorija.

Teritoriju čine ostrva Amsterdam i Sveti Pavle, ostrva Kroze, Kergelen i sektor na Antarktiku Adelina zemlja, koji nije međunarodno priznat kao suverena francuska teritorija. U oblastima južno od 60. stepena južne geografske širine Francuska ima nadležnost samo u okviru ugovora o Antarktiku iz 1959. i 1991. Godine 2007. teritoriji su pridružena Rasejana ostrva u Indijskom okeanu.

Ostrva se nalaze u Indijskom okeanu jugoistočno od Afrike, i zajedno imaju površinu od 7.820 km². Adelina zemlja na Antarktiku ima površinu od 432.000 km².

Uprava[uredi | uredi izvor]

Teritorija je podeljena na 5 distrikta, u kojima nadležnosti imaju upravnici distrikta. Njihove nadležnosti su slične nadležnostima francuskih gradonačelnika, kao što su registracija rođenja i smrti i policijski zadaci. Prefekt teritorije ima sedište van nje, na ostrvu Reinion.

Br. Oblast Sedište uprave Stanovništvo(1) Površina
(km²)
Priobalna ekonomska zona
(km²)
1 Ostrva Sveti Pavle i Amsterdam Stanica Martin de Vivije 29 61 502.533
2 Ostrva Kroze Stanica Alfred Fore 18 505 567.475
3 Kergelen Stanica Port o Fransez 90 7.215 563.869
4 Adelina zemlja Stanica Dimon Durvil 33 432.000 -
5 Rasejana ostrva u Indijskom okeanu(2) Ostrvo Evropa? 56 39 593.276
  Teritorija ukupno Stanica Martin de Vivije 226 439.820 2.227.153


(1): Odnosi se na posadu stanica za vreme zime
(2): Od 21. februara 2007.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima na ostrvima Kroze, Sveti Pavle i Amsterdam je okeanska, dok je na Kergelenu okeanska kombinovana sa subpolarnom klimom. Geološki, ostrva su vulkanskog porekla. Izuzetak su Rasejana ostrva koja su koralna, a njihova klima je tropska.

Najviše uzvišenje je Mon Ros na ostrvu Kergelen sa 1.850 m.

Biljni i životinjski svet[uredi | uredi izvor]

Biljni svet se sastoji od trava, mahovina i žbunja. Od životinja, značajna je populacija subantarktičkih foka krznašica, južnih morskih slonova, pingvina i albatrosa. Na ostrvima su se, nenamernom ili namernom ljudskom intervencijom, ustalili miševi, pacovi i mačke i narušili izvornu ekološku ravnotežu. Na ostrvu Amsterdam postoji oko 2000 goveda koja su se razmnožila od prvih pet primeraka dovedenih 1871. Ova goveda su danas divlja.

Flora i fauna Rasejanih ostrva je drugačija i bogatija. Ona je karakteristična za tropske krajeve.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Ova oblast nema stalno stanovništvo. Oko 170 istraživača boravi na ostrvima u toku zime, u 4 istraživačke stanice. Ovaj broj se znatno povećava u leto. Na Rasejanim ostrvima stacionrano je 50-60 meteorologa i vojnika.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privredna aktivnost na ovim teritorijama je oskudna. Uglavnom se svodi na izgradnju i održavanje istraživačkih stanica. Ponekad se ostrva koriste kao baze za ribolov. Od 1955. ova oblast izdaje poštanske marke.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]