Francuske južne i antarktičke zemlje
| Francuske južne i antarktičke zemlje fr. Terres australes et antarctiques françaises, TAAF | |
|---|---|
Krilatica: Liberté, Égalité, Fraternité (Sloboda, jednakost i bratstvo) | |
| Glavni grad | Sen Pjer na ostrvu Reinion |
| Službeni jezik | Francuski |
| Vladavina | |
| Oblik države | Francuske prekomorske teritorije |
| — Predsednik | Emanuel Makron |
| — Prefekt | Cécile Pozzo di Borgo |
| Istorija | |
| | |
| Geografija | |
| Površina | |
| — ukupno | 439.781 km2 |
| — voda (%) | - |
| Stanovništvo | |
| — 2007. | 310 |
| — gustina | 0 st./km2 |
| Privreda | |
| Valuta | evro |
| Ostale informacije | |
| Vremenska zona | UTC |
| Internet domen | .tf |
Francuske južne i antarktičke zemlje (fr. Terres australes et antarctiques françaises, skr. TAAF) su od 1955. Francuska prekomorska teritorija.
Teritoriju čine ostrva Amsterdam i Sveti Pavle, ostrva Kroze, Kergelen i sektor na Antarktiku Adelina zemlja, koji nije međunarodno priznat kao suverena francuska teritorija. U oblastima južno od 60. stepena južne geografske širine Francuska ima nadležnost samo u okviru ugovora o Antarktiku iz 1959. i 1991. Godine 2007. teritoriji su pridružena Rasejana ostrva u Indijskom okeanu.
Ostrva se nalaze u Indijskom okeanu jugoistočno od Afrike, i zajedno imaju površinu od 7.820 km². Adelina zemlja na Antarktiku ima površinu od 432.000 km².
Uprava
[uredi | uredi izvor]Teritorija je podeljena na 5 distrikta, u kojima nadležnosti imaju upravnici distrikta. Njihove nadležnosti su slične nadležnostima francuskih gradonačelnika, kao što su registracija rođenja i smrti i policijski zadaci. Prefekt teritorije ima sedište van nje, na ostrvu Reinion.
| Br. | Oblast | Sedište uprave | Stanovništvo(1) | Površina (km²) |
Priobalna ekonomska zona (km²) |
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ostrva Sveti Pavle i Amsterdam | Stanica Martin de Vivije | 29 | 61 | 502.533 |
| 2 | Ostrva Kroze | Stanica Alfred Fore | 18 | 505 | 567.475 |
| 3 | Kergelen | Stanica Port o Fransez | 90 | 7.215 | 563.869 |
| 4 | Adelina zemlja | Stanica Dimon Durvil | 33 | 432.000 | - |
| 5 | Rasejana ostrva u Indijskom okeanu(2) | Ostrvo Evropa? | 56 | 39 | 593.276 |
| Teritorija ukupno | Stanica Martin de Vivije | 226 | 439.820 | 2.227.153 |
(1): Odnosi se na posadu stanica za vreme zime
(2): Od 21. februara 2007.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Klima na ostrvima Kroze, Sveti Pavle i Amsterdam je okeanska, dok je na Kergelenu okeanska kombinovana sa subpolarnom klimom. Geološki, ostrva su vulkanskog porekla. Izuzetak su Rasejana ostrva koja su koralna, a njihova klima je tropska.
Najviše uzvišenje je Mon Ros na ostrvu Kergelen sa 1.850 m.
Biljni i životinjski svet
[uredi | uredi izvor]Biljni svet se sastoji od trava, mahovina i žbunja. Od životinja, značajna je populacija subantarktičkih foka krznašica, južnih morskih slonova, pingvina i albatrosa. Na ostrvima su se, nenamernom ili namernom ljudskom intervencijom, ustalili miševi, pacovi i mačke i narušili izvornu ekološku ravnotežu. Na ostrvu Amsterdam postoji oko 2000 goveda koja su se razmnožila od prvih pet primeraka dovedenih 1871. Ova goveda su danas divlja.
Flora i fauna Rasejanih ostrva je drugačija i bogatija. Ona je karakteristična za tropske krajeve.
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Ova oblast nema stalno stanovništvo. Oko 170 istraživača boravi na ostrvima u toku zime, u 4 istraživačke stanice. Ovaj broj se znatno povećava u leto. Na Rasejanim ostrvima stacionirano je 50-60 meteorologa i vojnika.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Privredna aktivnost na ovim teritorijama je oskudna. Uglavnom se svodi na izgradnju i održavanje istraživačkih stanica. Ponekad se ostrva koriste kao baze za ribolov. Od 1955. ova oblast izdaje poštanske marke.