Harem

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bazen u haremu Žan Leon Žeroma, ulje na platnu (1876). danas se nalazi u muzeju Ermitaž, Sankt Peterburg

Harem (arap. حرم) je deo domaćinstva u poligamijskim porodicama, karakterističan za islam. Strogo je zatvoren i dobro čuvan i zaklonjen. U njemu se smeštaju supruge, konkubine i robinje bogatih muslimana koji mogu sebi to da priušte. [1]

Carski harem turskih sultana nalazio se u Topkapi saraju, palati koja je izgrađena po naređenju velikog Mehmeda Osvajača, sultana koji je osvojio Carigrad 1453. godine. Harem je bio dom svih žena koje su okruživale sultana, i u njemu su vladala posebna pravila…

Harem je bio dom sultanove majke ili valide sultanije, brojnih sultanovih žena i konkubina, kao i brojnih sluškinja. Harem su čuvali crni evnusi, a same žene bile su podeljene u dve velike grupe. Prvu, nižu, činile su sluškinje čiji je posao bio da čiste i služe ostale žene. Sluškinje su bile podeljene na nivoe u zavisnosti od svojih sposobnosti, umeća i staža provedenog u haremu. Privilegovanu klasu činile su, pored kraljice majke i sultanove dojilje (koja je takođe zauzimala veoma važno mesto u haremu), sultanove konkubine i žene, koje su bile birane prema svojoj lepoti i sposobnosti da lepo pevaju, sviraju neki instrument ili plešu.

Deo Muzeja Dositeja i Vuka, koji je u tursko doba bio harem

Kad bi stigle u harem, ove žene bi prvo postale učenice starijih i iskusnijih žena koje bi ih oblačile i spremale za izlazak pred sultana. Ako bi sultan zapazio neku od njih, ta žena bi odmah dobila posebne odaje u kojima bi se spremala za sastanak sa sultanom. Ako bi nakon prve provedene noći sa sultanom ostala u njegovoj milosti, postajala bi carska konkubina, a ako bi mu podarila sina i taj sin bi bio sultanov prvenac, postajala bi prva žena sultana. Ako bi njen sin nasledio sultana, ona bi onda postajala kraljica majka ili valid sultanija. Kraljice majke su imale veoma veliki ugled i uticaj na sultana. Vladavinom Sulejmana I otpočeo je period dug oko 130 godina, poznat kao Sultanat žena, u kome je više žena tj. valida sultanija imalo veoma veliku moć i uticaj na državne poslove.

Za razliku od harema u palati Topkapi koji se zvao još i Kuća veselja, stara kraljevska palata na trećem brdu, Eski saraj, bio je dom tzv. Kuće suza, harema u kom su živele žene i deca ranijih sultana. Kad bi sultan umro, sve njegove žene i konkubine prelazile bi u Kuću suza sa svom svojom decom koja ne bi nastradala u uobičajenim bratoubilačkim čistkama koje su se dešavale svaki put kad bi došlo do smene na prestolu, i tamo bi ostajale do kraja života. Doduše, neke žene koje nisu stigle da postanu sultanove konkubine, ponekad bi se udavale za osmanske velikodostojnike.

Disciplina u haremu bila je na veoma visokom nivou. Čuvari harema su fizički kažnjavali svaku ženu koja bi se pokazala neposlušnom. One koje bi bivale više puta kažnjavane i koje bi se pokazale kao nepopravljive, bile bi po direktnom sultanovom naređenju izbačene iz sultanovog harema i poslate u Kuću suza, a sva imovina bi im bila oduzeta. Ako bi pak, bile krive za veštičarenje ili drugi prestup slične težine, bile bi ubačene u vreću vezanih ruku i nogu i bačene tako u more tokom noći.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://oxforddictionaries.com/definition/english/harem Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. jun 2016) Harem Oxford Dictionaries

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • John Freely. En el serrallo. La vida privada de los sultanes en Estambul. Paidós, Barcelona, 2000, str. 97-100

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]