Haringe

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Haringe
Vremenski raspon: rani eocen - danas[1]
haringa
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Klasa: Actinopterygii
Red: Clupeiformes
Porodica: Clupeidae
G. Cuvier, 1817
Rodovi

vidi tekst

Haringe (Clupeidae) su grupa mekoperki, riba sa koštanim skletom (košljoribe koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta). Telo im je pokriveno okruglastim krljuštima koje lako spadaju. Trbušna strana tela je srebrnaste boje i duž nje se pruža niz krljušti koje imaju oštar greben. Na toj strani tela se dodiruju levi i desni škržni poklopac. Imaju samo jedno leđno peraje koje stoji nasuprot trbušnom, a repno peraje je duboko usečeno. Žive u jatima koja mogu imati velike razmere na otvorenom moru i hrane se crvima, mekušcima i ikrom.

Vrste od posebnog ekonomskog značaja[uredi | uredi izvor]

Plava haringa (Alosa aestivalis)
  • Haringa (Clupea harengus) živi u severnim morima i dostiže dužinu oko 30 cm.
  • Sardela ili sardina (Clupea pilchardus) koja je sitnija (dužina do 20 cm) od haringe i živi u Sredozemnom i Jadranskom moru. Leđna strana tela je maslinasto-zelena, a trbušna je srebrnasto-bela, dok se duž bokova pruža jedna plavičasta linija. Na trbušnoj strani tela krljušti imaju slab greben samo iza trbušnog peraja. Iza škržnog poklopca nalazi se veći broj nejasnih crnih fleka. Sardele žive u velikim jatima (možda su najbrojnije ribe) i u Sredozemnom moru se mreste tokom čitave godine.
  • Srdelica ili papalina (lat. Clupea sprattus) ima krljušti sa jakim grebenima i nema crnkaste mrlje iza operkuluma. Leđna strana tela je zelenkasto-plava, a bočne i trbušna strana srebrnkaste. Dostiže dužinu do 14 cm.
  • Tarpuni (lat. Megalops) su velike ribe koje dostižu dužinu do 2 m i težinu od 100 kg; tipičan predstavnik je atlantski tarpun (Megalops atlanticus).
  • Morska deverika ili zlatva (lat. Sardinella aurita)
  • čepa (Dorosoma cepedianum)
  • brgulj (lat. Engraulis encrasicholus)

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Taksonomija je bazirana na radovima Van der Lana 2017. godine.[2] i Nelsona, Granda i Vilsona 2016. godine.[3]

Vrste[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Froese, Rainer; Pauly, Daniel; ur. (2014). "Clupeidae" na Fiš bejsu. [verzija na datum: decembar 2014]
  2. ^ van der Laan, Richard (decembar 2017). Freshwater fish list (PDF) (23rd izd.). str. 997. ISSN 2468-9157. 
  3. ^ Nelson, Joseph S.; Terry C. Grande; Mark V. H. Wilson (2016). Fishes of the World (5th izd.). John Wiley & Sons. ISBN 9781118342336. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Kalezić, M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]