Hatidža Beriša

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Beriša 2020.

Hatidža Beriša (alb. Hatixhe Berisha; Klina, 1961)[1] srpski je univerzitetski profesor, naučnik i oficir.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je u porodici Halila i Rabije, kao jedna od šestoro dece. Otac joj se borio kao vojnik Kraljevine Jugoslavije.

Doktorirala je na Fakultetu političkih nauka sa tezom Političko nasilje na Kosovu i Metohiji od 1945. do 2003. godine.[2]

Brat Izet joj je poginuo boreći se za jugoslovensku vojsku u Vukovaru, na poslednji dan borbi.[3]

Porodičnu kuću Beriša spalili su pripadnici terorističke OVK, pošto porodica Beriša nije sarađivala sa njima. Godine 1999. je napustila Kosovo i Metohiju i više nije odlazila u pokrajinu.[3]

Profesorka je na Vojnoj akademiji u Beogradu.[4]

Ona je istaknuti srpski rodoljub i smatra da je Kosovo Metohija isključivo teritorija Srbije.[3]

Dela[uredi | uredi izvor]

Knjige
  • Posledice političkog nasilja na Kosovu i Metohiji, 2013.[5]
  • Koncept Velike Albanije kao pretnja nacionalnoj bezbednosti Republike Srbije, 2014.[6]
Odabrani naučni radovi
  • Hatidža Beriša, Jovanka Šaranović, Rade Slavković, Bezbednosne implikacije globalizacije, IX međunarodni naučni skup Dani bezbjednosti na temu „Savremeni bezbjednosni rizici i prijetnje i njihov uticaj na bezbjednost država regiona“, Banja Luka, 2016.
  • PREEMPECTIVE AND PREVENTIVE USE OF MILITARY FORCE IN INTERNATIONAL RELATIONS, 2018.[7]
  • Serbia between NATO and CSTO, 2019.[8]
  • Development of national logistics in support of the Serbian Air Force: Long-term prospects, 2020.[9]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Zajednička bezbednosna odbrambena politika Evropske Unije i NATO :: COBISS+”. plus.cobiss.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-06-29. 
  2. ^ „Prof. dr Hatidža Beriša – fim”. fim.edu.rs. Pristupljeno 2023-06-14. 
  3. ^ a b v „Za jedne "Škinja", za druge "Šiptarka", za Vojsku Srbije PROFESORKA”. KoSSev. 2016. Pristupljeno 2023.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date= (pomoć)
  4. ^ „Opština Palilula”. www.palilula.org.rs (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-06-14. 
  5. ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Posledice političkog nasilja na Kosovu i Metohiji :: COBISS+”. plus.cobiss.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-06-14. 
  6. ^ Maribor, IZUM-Institut informacijskih znanosti. „Koncept Velike Albanije kao pretnja nacionalnoj bezbednosti Republike Srbije :: COBISS+”. plus.cobiss.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2023-06-14. 
  7. ^ Beriša, Hatidža; Cvetićanin, Neven (2018-06-30). „PREEMPECTIVE AND PREVENTIVE USE OF MILITARY FORCE IN INTERNATIONAL RELATIONS”. KULTURA POLISA (na jeziku: engleski). 15 (36): 39—52. ISSN 2812-9466. 
  8. ^ https://www.researchgate.net/publication/336993201_Serbia_between_NATO_and_CSTO.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  9. ^ https://www.researchgate.net/publication/338989311_Development_of_national_logistics_in_support_of_the_Serbian_Air_Force_Long-term_prospects.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]