Heđešhalom
| Heđešhalom mađ. Hegyeshalom | |
|---|---|
 Ime mesta napisano rovaškim pismom | |
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Zapadna prekodunavska regija |
| Županija | Đer-Mošon-Šopron |
| Srez | Mošonmađarovar |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — | 3.496[1] |
| — gustina | 66,38 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 47° 54′ 46″ S; 17° 09′ 16″ I / 47.91291° S; 17.15444° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 52,66 km2 |
  Heđešhalom Heđešhalom na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 9222 |
| Pozivni broj | (+36) 96 |
| Veb-sajt | |
| http://www.hegyeshalom.hu/ | |
Heđešhalom (mađ. Hegyeshalom, nem. Straß-Sommerein) je grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Đer-Mošon-Šopron (Győr-Moson-Sopron megye).
Naziv mesta[uredi | uredi izvor]
Nemački naziv naselja je „Straß-Sommerein”. Naselje je imalo nekoliko nemačkih imena, ali je od 1359. pisala kao Heđešhalom.[2] Deže Čanki, bivši direktor Mađarskog nacionalnog arhiva, daje sledeći spisak na strani 685 u svojoj istorijskoj svojoj istorijskoj geografiji Mađarske u doba Hunjadija: 1441. Poss. Samarija al. nom Heđešhalm, 1451 Poss. Samaria al. nom. Heđešhalm, 1462. Samaria alias Heđešhalom, 1550.Heđešhalom, 1570-71. Heđešhalom, 1649 Heđeš Halom, 1659. Heđešhalom, 1674. Sumarien Heđešhalom, 1680. Heđešhalom, 1696. Zomerien am Štrase Heđešhalom, 1773. Heđeš.Halom, štras zomerien
U Hrvatskoj je poznat pod dva imena. Bezenjani zovu selo Štruos, a Fretohomoci ga zovu Smierna.[3]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Povelja koju je 1217. godine dao Andrija II Arpadović 1217. pominje naselje kao Hegelshalm. Posle otomanskih ratova, grad su naselili nemački jevrejski doseljenici. Jevrejski deo stanovništva je pobijen tokom drugog dela Drugog svetskog rata. Ime Heđešhalom se sastoji od dve mađarske reči = heđeš + halom. Reč "heđeš" znači "planinski" (ili "oštar"), a reč "halom" znači "gomila" (ili "brdo").
Demografija[uredi | uredi izvor]
Tokom popisa iz 2011. godine, 84,5% stanovnika izjasnilo se kao Mađari, 0,3% kao Hrvati, 6,8% kao Nemci i 2% kao Slovaci (13,5% se nije izjasnilo, zbog dvojnog državljanstva, ukupan broj može biti veći od 100%).
Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 47,5%, reformisani 3%, luterani 3,6%, nedenominacioni 16,8% (28% se nije izjasnilo).[4]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Zoltán László: Hegyeshalom nagyközség története (Hegyeshalom, 1996) ISBN 963-03-4102-6
- Böröndi Lajos: Barangolások Mosonmagyaróváron és környékén (Mosonmagyaróvár, 1987-1988) 69-71 o. ISBN 963-03-4443-2
- dr. Fekete Mátyás Győr-Moson-Sopron megye kézikönyve (Szekszárd, 1998) ISBN 963-9089-07-9
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Centralni zavod za statistiku (KSH)
- ^ Zoltán László:Hegyeshalom nagyközség története 29 o.
- ^ „Folia onomastica croatica 14/2005.” (pdf). Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madjarskoj. Pristupljeno 2012-07-31.
- ^ Hegyeshalom Helységnévtár
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Mapa ulica Arhivirano na sajtu Wayback Machine (1. oktobar 2007)
- Heđešhalom na početnoj stranici Vendegvara
- Heđešhalomove fotografije iz vazduha
- Prikaz na Google Earth
