Histologija
Histologija je biološka disciplina koja proučava tkiva. Savremena histološka metodologija se zasniva na korišćenju mikroskopa. Neformalni naziv histologije je i mikroskopska anatomija. Histopatologija proučava obolela tkiva, i veoma je važan deo discipline koja se zove anatomska patologija, pomoću koje se može jasno uspostaviti dijagnoza obolelom tkivu.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8f/Srdcov%C3%A1_svalovina%2C_Myocardium_%2C_Cardiac_muscle.jpg/350px-Srdcov%C3%A1_svalovina%2C_Myocardium_%2C_Cardiac_muscle.jpg)
Histološka analiza počinje sa operacijom, biopsijom ili autopsijom. Dobijena tkiva se zatim stave na stakla i fiksiraju kako bi se sprečilo izumiranje uzorka. Jedan od najčešćih načina održavanja uzorka je pomoću formalina (10% rastvor formaldehida u vodi). Uzorci se zatim speru sa veoma koncentrovanim etanolom, kako bi se uzorak dehidrirao, i zatim se očisti hemikalijama kao što su hloroform ili ksilen. Tokom ovog celog procesa, koji traje od 12 do 16 časova, uzorak tkiva će biti u takvom fizičkim stanju da je moguće raspoznati simptome obolelog tkiva. Da bi tkivo sa svim svojim ćelijama i organelama u ćelijama bilo vidljivo, neophodno je obojiti tkivo određenim agensima koji se nadovežu na organele na osnovu naelektrisanosti.
Početak histologije[uredi | uredi izvor]
U 19-tom veku, histologija je već postojala kao samostalna nauka. 1906. godine Nobelova nagrada za Fiziologiju i Medicinu je dodeljena dvojici histologa, Kamilo Goldžiju (po kome organela Goldžijev aparat nosi ime) i Santijagu Ramonu i Kahalu (po kome su nazvane nuklearne organele Kahalova tela). Oni su uspeli da interpretiraju neuronske strukture zahvaljujući uzorcima tkiva koji su dobili.
Klasifikacija tkiva[uredi | uredi izvor]
Postoje četiri osnovne vrste tkiva: mišićno tkivo, nervno tkivo, vezivno tkivo i epitelno tkivo. Sva tkiva su podvrste ovih tipova tkiva i pripadaju jednom od njih. Primera radi, crvena krvna zrnca se klasifikuju kao vezivno tkivo s obzirom da potiču iz koštane srži.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/13/Redbloodcells.jpg)
- Epitelium je tkivo koje se nalazi na površini organa i štiti organe kao što su žlezde, tanko i debelo crevo, koža, jetra, pluća, bubrezi.
- Endotelium je tkivo koje obavija i štiti limfni sistem, kao i vene i arterije.
- Mezotelium se nalazi perikardijalnom prostoru (srčane pretkomore)
- Mezenhim je tkivo koje popunjava prostor između samih organa, tipa prostor između mišića i kostiju, hrskavice, ligamenata.
- Krv je tkivo koje se sastoji od crvenih i belih ćelija.
- Neuroni su tkiva koje formiraju mozak, kičmenu moždinu.
- Placenta je tkivo koje je specijalizovano za dovod hrane od majke ka fetusu.
- Nespecijalizovane ćelije (na engleskom jeziku stem cells, posrbljeno stem ćelije) su takve ćelije koje na početku razvoja mogu da formiraju bilo koje od gorenavedenih vrsta tkiva.
Srodne nauke[uredi | uredi izvor]
- Citologija je nauka koja proučava ćelije, njihove osobine, funkcije i ćelijsku deobu.
- Anatomija je nauka koja proučava unutrašnju građu organizama, vidljivu bez pomagala tipa mikroskopa.
- Morfologija je nauka koja proučava organizme u celosti, kao i njihove oblike i veličine.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Merck Source (2002). Dortlandov Medicinski Rečnik., Pristupljeno 26. 01. 2005.
- Štedmanov Medicinski Rečnik (2005). Stedman's Online Medical Dictionary., Pristupljeno 26. 01. 2005.
- Mikrobiologija, Prescott et al. (2003)