Centralna linija (Beogradski laki metro)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Centralna linija Beogradskog lakog metroa

Centralna linija Beogradskog lakog metroa (crvena) jeste osnovna linija predloženog budućeg lakog šinskog prevoza u Beogradu.

Planirano je da centralna linija ide između Ustaničke ulice i Ulice Aleksandra Dubčeka u Zemunu.

Linije
Beogradskog lakog metroa
  Centralna (planirana)
  Vračarska (planirana)
  Savska (planirana)

Trasa[uredi | uredi izvor]

Počevši od terminusa na raskrsnici Bulevara kralja Aleksandra sa Ustaničkom ulicom, linija će ići nadzemno, sredinom Bulevara kralja Aleksandra. Potom, posle stanice Đeram, linija će ponirati u plitki tunel do stanice Trg Nikole Pašića, odakle će, dubokim tunelom, ići do stanice Varoš kapija.

Nakon ove stanice, linija će ići nadzemno preko Brankovog mosta, a potom će ponovo ući pod zemlju, do stanice Šest kaplara. Linija će ponovo izaći na površinu u Ulici Milentija Popovića, a zatim skrenuti u Bulevar Zorana Đinđića. Trasa dalje vodi preko kružnog toka kod Opštine Novi Beograd i Bulevarom Mihaila Pupina.

Terminus Centralne linije će se nalaziti u Zemunu, u Ulici Aleksandra Dubčeka.

Ukrštanja sa drugim linijama[uredi | uredi izvor]

Centralna linija BELAM-a ukrštaće se na stanici Vukov spomenik sa plavom i crvenom linijom Beovoza. Kod stanice Pravni fakultet, nalaziće se terminus Vračarske linije lakog metroa, a kod stanice Proleterske solidarnosti - terminus Savske linije.

Ostali podaci[uredi | uredi izvor]

Centralna linija bi bila dugačka oko 12,5 km i imala 20 stanica - 12 nadzemnih i osam podzemnih. Gradske vlasti Beograda predviđaju je da će vreme izgradnje biti pet godina, da će izgradnja koštati oko 450 miliona , kao i da će se godišnje, ovom linijom, prevesti 40 miliona putnika.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ O Centralnoj liniji Arhivirano na sajtu Wayback Machine (januar 22, 2007) (jezik: engleski) - Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]